Dnevnik Tages Anzeiger piše o smanjenju broja švicarskih vojnika na Kosovu. Ministar obrane Guy Parmelin će tražiti da umjesto sadašnjih 235, tamo bude 165 vojnika. Jedan od urednika ovog tjednika smatra da to nije dobra ideja jer Kosovo nije politički stabilno. Smanjivanje broja švicarskih vojnika na Kosovu stoga bi bio loš vanjskopolitički znak jer, kako piše ovaj dnevnik, 'Švicarci služe kao graditelji mostova između različtiih etničkih grupa i važan su oslonac NATO na planu logistike'.
'Povlačenje vojnika loša ideja, situaciju će iskoristiti Putin'
'Tamo postoji sukob između vlade i opozicije, a s druge strane, Rusija je doprinela destabilizaciji više balkanskih zemalja', piše Tages Anzeiger.
Novinar Enver Robelli tvrdi da Rusija pokušava spriječiti pristup Crne Gore NATO-u, kao i približavanje Srbije Europskoj uniji. Ističe da je uloga Švicarske iznimno važna ako na Kosovu dođe do nereda i uhićenja visokopozicioniranih političara, jer bi takvu situaciju mogla iskoristiti Rusija.
'G. Putin ne želi graditi demokraciju na Balkanu, već tamo želi širiti nered', napisao je Robelli.
Dnevnik Neue Zürcher Zeitung slaže se da povlačenje švicarskih vojnika s Kosova nikako ne bi bila dobra ideja.
'Od završetka Korejskog rata 1953, Švicarska se i s vojnim personalom zalaže za mir u svijetu – uvijek s legitimacijom UN-a i u skladu s važećom doktrinom o neutralnosti. I pored toga, stalno se javlja otpor: fundamentalni ljevičarski pacifisti odbacuju takve misije, baš kao i desničarski izolacionisti, koji upravo u misiji švicarskih vojnika na Kosovu vide kamp u kojemse zapravo trenira pristup NATO-savezu', piše Neue Zürcher Zeitung i dodaje da bi misija trebala biti produžena do 2020. godine, a broj vojnika trebao bi se smanjivati postupno i pomalo, a ne naglo i potpuno jer bi to zbog nestabilne političke situacije bilo fatalno.
'Dayton je garancija za zastoj u reformama i korist bogaćenja elite'
Kada je riječ o BiH, Neue Zürcher Zeitung piše da je ta država 'primjer za neuspjeh u formiranju države'.
Novinar Tobi Vogel piše da je Daytonski sporazum donio mir u Bosni, ali 'uz ekstremnu decentralizaciju, koja je normalno vladanje učinila ne samo praktično nemogućim, već i krajnje neatraktivnim. Podjela zemlje na dva entiteta, a u okviru Federacije na deset, uglavnom monoetničkih, kantona, institucionalno je učvrstila prevlast nacionalističkih stranaka Bošnjaka, Srba i Hrvata. Tako je Dayton bio i garancija za zastoj u reformama i totalnu zloupotrebu državnog aparata u korist financijskog i političkog bogaćenja postojeće elite', napisao je.
