Papa u miru Benedikt XVI objavio je da će se aktivno braniti u slučaju tužbe protiv njega na Zemaljskom sudu Traunstein u kojoj ga žrtva seksualnog zlostavljača iz redova katoličkog klera optužuje da je svećenika Petera H., višestrukog zlostavljača djece uzeo 1980. u svoju nadbiskupiju, javlja DPA.
Muškarac koji je kao dječak bio žrtva seksualnog zlostavljanja katoličkog svećenika Petera H., tužio je papu u miru Benedikta XVI. i još nekoliko visokih crkvenih dužnosnika tvrdeći da su oni "znali sve okolnosti i u najmanju ruku prihvatili da je riječ o opetovanom prijestupniku", praktično da su nasilnom pedofilu uzimanjem u nadbiskupiju dali drugu priliku za zlodjela.
O ovom slučaju u Njemačkoj se u većoj ili manjoj mjeri piše već desetljećima. Sve je počelo još u 1970-ima kad je svećenik Peter H. osujećen u daljnjem silovanju djece, o čemu je naš portal ranije pisao u lipnju i u siječnju ove godine.
A onda, 15. siječnja 1980., Peter H. se našao na dnevnom redu Nadbiskupije München i Friesing koja je trebala odlučiti da li da ga uzme ili ne. Peter H. je i nakon toga nastavio rad kao svećenik, što znači da je na tom sastanku dobio zeleno svjetlo za nastavak svećeničkog rada.
To je bio jedan od slučajeva koje je obuhvatilo istraživanje Odvjetničkog društva Westpfahl Spilker Wastl (WSW) o seksualnom zlostavljanju stotina dječaka i djevojčica u Nadbiskupiji München i Freising od 1945. do 2019. koje je prije nekoliko godina naručila sama nadbiskupija.
Ispostavilo se da je Benedikt XVI, tada nadbiskup Joseph Ratzinger, osobno prisustvovao tom sastanku. Utoliko gore po njegovu pravnu poziciju što je papa u miru, bivši nadbiskup pred ljudima koji su provodili istraživanje o zlostavljanju djece u Nadbiskupiji, rekao da on tada tamo nije bio i da nikada nije čuo za tog čovjeka.
Naš portal tada je, proučavajući izvještaj, na 684. stranici (od njih 1892) pronašao ovakvu izjavu Benedikta XVI:
"… i to ne treba tako shvatiti da bi on (papa) u svom odgovoru na pitanje bio nesiguran, nego da je uvjeren da dotičnu osobu nije sreo niti je bio upoznat s činjenicama ili s dokumentom."
E, ali… Istražitelji su otkrili da 15. siječnja 1980. jest bio na sastanku u vrhu Nadbiskupije. Otkrili su i to da su 1982. službeni crkveni izvještaji o svećeniku Peteru H. u superlativima navodili da se za njegovog službovanja u novoj župi udvostručio broj vjernika koji dolaze na svete mise.
To što je 1986. Peter H. proglašen krivim za zlostavljanje 11 dječaka u dobi od 11 do 16 godina i osuđen uvjetno na 18 mjeseci i na globu od 4000 DEM, u Njemačkoj je odavno općepoznata stvar. Upućeniji, a u lokalnoj Crkvi itekako, znaju i to da je muškarac koji danas ima 38 godina, a koji sada tuži umirovljenog papu zbog prikrivanja, bio žrtva silovatelja djece.
Nakon objave dokumenta, iz kojega je jasno da su istražitelji našli rupe u Ratzingerovom svjedočenju, Benedikt XVI priznao je pogrešno svjedočenje, ali je rekao da "to nije bilo iz loše namjere", nego da je riječ o "posljedici previda pri redaktorskoj obradi njegovog iskaza" istražiteljima WSW-a.
Njegova ispravka koja se tiče zasjedanja od 15. siječnja 1980. o svećeniku kojemu je Crkva čak i odredila kaznu od tri mjesečna prihoda zbog zlodjela te uskraćivanje duhovničkog rada, odnosi se, kazao je naknadno bivši papa, na to da se na tom zasjedanju "nije odlučivalo o svećenikovom daljnjem duhovničkom djelovanju", nego samo o tome da mu se "omogući smještaj tijekom njegove terapije u Münchenu".
To, međutim, danas 38-godišnjoj žrtvi nije bilo dovoljno. Kao niti duboka isprika umirovljenog pape koji je rekao da osjeća i sram i bol zbog zločina, i to nad djecom.
Kako je zastara za kazneni progon koji bi se u ovom slučaju eventualno primijenio, jer "Peter H." odavno više nije među živima, 38-godišnji Nijemac je odlučio pokrenuti građansku parnicu i protiv Benedikta XVI i protiv njegovo nasljednika u Nadbiskupiji, danas kardinala Friedricha Wettera, kao i Nadbiskupiju München i Friesing.
Inače, studija koju je 2018. naručila Njemačka biskupska konferencija, pokazala je da je 1670 svećenika u toj zemlji počinilo neki oblik seksualnog napada nad 3677 maloljetnika između 1946. i 2014. godine.
