Iako je već sve bilo gotovo pa riješeno, konačna odluka Europskog parlamenta o zabrani prodaje novih vozila s motorima na unutarnje izgaranje nakon 2035. godine ipak je odgođena. Naime, netom pred glasanje, odluku su stopirale dvije europske zemlje s najjačom automobilskom industrijom – Njemačka i Italija. Iako je zakon već bio izglasan u Europskom parlamentu te je preostala još samo formalna odluka u Vijeću, Njemačka ju je blokirala u posljednji čas. Nijemci su inzistirali da do potpune zabrane ne dođe, pa je postignut dogovor da se iz zabrane izuzmu motori koji će koristiti sintetička, e-goriva.
Je li ova odluka dobra i kakva je sada budućnost naših automobila? O temi, koja je svojevrsni 'game changer' za automobilsku industriju u Europi, za Net.hr je govorila zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.
NET.HR: Je li po Vašem mišljenju ova odgoda dobra odluka ili ne?
SUNČANA GLAVAK: Smatram da smo u ovome trenutku donijeli mudru odluku. Nismo zatvorili vrata inovacijama i ulaganjima u nove tehnologije kada je riječ o motorima s unutarnjim izgaranjem, ali nismo ni željeli europskom gospodarstvu u ovome teškom trenutku dati signale da bismo jednom odlukom bili spremni dovesti u pitanje milijune radnih mjesta.
NET.HR: Možete li pojasniti zbog čega je odluka dobra?
SUNČANA GLAVAK: Za odgađanje ove odluke mogu se navesti različiti argumenti. Industrija automobila nije spremna za tako drastičan preokret u roku od samo 14 godina, posebno u pogledu razvoja alternativnih pogonskih sustava i infrastrukture za punjenje vozila na električni pogon. Također, zabrana prodaje novih vozila s motorima na unutarnje izgaranje negativno će utjecati na ekonomiju, posebno na radna mjesta u industriji automobila i povezanim sektorima. Automobilska industrija u EU-u osigurava 12,7 milijuna radnih mjesta i u njoj se stvara više od sedam posto ukupnog BDP-a Europske unije. Bitna je i socijalna komponenta. U EU-u je registrirano 253 milijuna automobila. U brojnim europskim regijama automobili su jedino sredstvo za putovanje, a pitanje je kojim bismo ga učinkovitim i održivim transportnim rješenjem nadomjestili.
Hrvatska glasala za odgodu
NET.HR: Veliku ulogu u blokiranju odigrale su Njemačka i Italija, zemlje s jakim automobilskim industrijama. Je li još koja zemlja bila uz njih?
SUNČANA GLAVAK: Uz Njemačku i Italiju, Poljska, Bugarska i Češka bile su se snažno zalagale za odgodu odluke.
NET.HR: Što je s Hrvatskom, kakav je naš stav o zabrani prodaje novih vozila s motorima na unutarnje izgaranje nakon 2035. godine?
SUNČANA GLAVAK: Hrvatska je glasala za odgodu s primijenjenim odstupanjem da se dopuste motori s unutarnjim izgaranjem na e-goriva. Prema riječima ministra Filipovića, Hrvatska će nastaviti pridonositi ostvarenju ciljeva stvaranja klimatski neutralne Europe.
NET.HR: Veliki problem kod električnih automobila je nedostatak punionica. Hrvatska je turistička zemlja, brojni turisti kod nas na odmor dolaze električnim autima. Trebamo li mi kao zemlja pojačati infrastrukturu za punjenje?
SUNČANA GLAVAK: Da, kao turistička zemlja s brojnim turistima koji dolaze električnim automobilima, Hrvatska bi trebala pojačati infrastrukturu za punjenje. Nedostatak punionica i općenito nedovoljno razvijena infrastruktura za punjenje vozila na električni pogon jedan je od glavnih čimbenika koji usporavaju širenje i prihvaćanje električnih vozila, jednako kao i ograničenje električnih vozila u pogledu udaljenosti koju mogu prijeći jednim punjenjem. Ulaganje u punionice bi također moglo privući ulaganja u zelenu energiju i podržati razvoj novih tehnologija u području elektromobilnosti, što bi moglo imati pozitivne učinke na gospodarstvo. Slijedeći primjere drugih zemalja koje su već počele ulagati u ovu vrstu infrastrukture, Hrvatska bi mogla stvoriti mrežu punionica koja bi bila dovoljno široka i pristupačna kako za domaće korisnike, tako i za turiste koji dolaze iz drugih zemalja s električnim vozilima.
NET.HR: Postoje li kakvi mehanizmi da nam Europska unija sufinancira nove punionice?
SUNČANA GLAVAK: U okviru programa Konkurentnost i kohezija, ali i u okviru Integriranog teritorijalnog programa, Hrvatska je osigurala značajna sredstva za izgradnju infrastrukture za električna vozila. Kada je riječ o programima Europske unije, postoje brojni izvori i u okviru Horizon Europe programa, ali i Instrumenta za povezivanje Europe, specifično namijenjenih za razvoj infrastrukture za vozila na alternativni pogon.
NET.HR: Njemačka je tražila da se ne zabrane automobili s motorima s unutarnjim izgaranjem, s time da bi ti automobili morali ići na e-gorivo. Ima li EU kapaciteta da se napravi dovoljno e-goriva za naše potrebe?
SUNČANA GLAVAK: Upravo je u tome srž inicijative – poticati inovacije kojima ćemo osigurati prijelazno rješenje za naš postojeći prijevozni sustav. Već nekoliko godina govorimo o samodostatnosti Europske unije, a vjerujem kako će i u ovome segmentu biti poduzeti ispravni koraci kojima bi se osigurala autonomija unije i država članica u pogledu kapaciteta proizvodnje e-goriva. Međutim, treba podsjetiti da je zbrinjavanje baterija iz električnih vozila bila tema o kojoj smo često raspravljali. Iako se očekuje da će električni automobili značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova, njihove baterije štetne su za okoliš. Tome se želi doskočiti mogućnošću prenamijene, prerade ili recikliranja baterija na kraju njihova životnog vijeka.
Revolucija u svim segmentima
NET.HR: U kojoj je sada fazi cijela ta priča? Jesu li u tijeku kakvi pregovori, neke rasprave, dogovori…?
SUNČANA GLAVAK: U ovome trenutku Europska unija uvelike je fokusirana na električnu energiju i vodik. Hrvatska, primjerice, ističe i nuklearnu energiju kao okolišno prihvatljivo rješenje, uz potrebna tehnološka unaprjeđenja. U konačnici, ako se države članice tako dogovore, Europska komisija, Parlament i druge institucije pravovremeno će koordinirati napore da se ispune politički ciljevi u pogledu mobilnosti i e-goriva.
NET.HR: Kada bismo mogli znati konačnu odluku, odnosno kada će se znati kakva će biti budućnost naših automobila?
SUNČANA GLAVAK: Vjerujem da će se u godinama koje dolaze dogoditi revolucija gotovo svih segmenata našeg života. To će biti potaknuto i pojačanim ulaganjima u razvoj, inovacije i istraživanja. U kombinaciji s pojačanom digitalizacijom i uz korištenje modernih alata, kao što je umjetna inteligencija, vjerujem da smo korak bliže rješavanju nekih globalnih izazova, među kojima je zasigurno i izazov održive mobilnosti.