Sve veći izdaci za energente, inflacija koja jede dohodak, visoke kamate na kredite - to sve trenutačno opterećuju mnoge u Njemačkoj. Ova kriza, ako potraje, mogla bi potresti temelj društva – srednji sloj, piše Deutsche Welle.
Mnogo ih je i do sada su dobro živjeli: prosvjetni radnici, državni činovnici, zanatlije. Društvena grupa sa srednjim primanjima je stup njemačkog društva. Postoje razne definicije o pripadnosti srednjoj klasi, ali bi se moglo reći da su to ljudi koji zarađuju 80 do 150 posto prosječne plaće.
Za samce je to između 1350 i 3000 eura neto prihoda mjesečno, dok bi za obitelji taj prihod morao iznositi između 2800 i 5000 eura. Ta grupa obuhvaća ukupno 50 posto stanovništva. Ova grupa plaća najveći dio poreza i time doprinosi osiguranju socijalne države i blagostanja. Ti ljudi u pravilu gaje veliko povjerenje u demokraciju i doprinose stabilnosti.
Desetljećima se smatra da je vrijedno truda kako bi se postalo dijelom srednje klase. Sebe u Njemačkoj dijelom srednje klase smatraju i oni koji to nisu prema socio-ekonomskim kriterijima – prema istraživanju Zaklade Bertelsmann u zemlji čak 73 posto građana smatra da pripadaju srednjoj klasi.
"U Njemačkoj postoji relativno široka srednja klasa, u koju spada značajan dio stanovništva ili kojem može pripadati ako ste vrijedni i ulažete napor. Sredina je oduvijek bila točka prema kojoj su se usmjeravale aspiracije na status onih koji još ne pripadaju toj srednjoj klasi.
To je bio integracijski centar društva kojem se htjelo pripadati“, kaže Patrick Sachweh iz Istraživačkog centra nejednakosti i socijalne politike na Sveučilištu Bremen.
Dugo je srednja klasa u Njemačkoj sama po sebi bila obećanje društvenog uspona. Ona je to do određene mjere i danas, jer je prema statistici Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj srednji sloj u Njemačkoj nešto veći od europskog prosjeka.
Ali neke zemlje kao što su Danska i Slovačka znatno su iznad tog prosjeka. U spomenutom istraživanju se kaže da je za "mlade sve teže osigurati mjesto u srednjoj klasi". Vjerojatnost da se domognu statusa s prosječnim dohotkom je za deset posto manja nego devedesetih.
Srednja klasa je heterogena
Udio grupe sa srednjim prosječnim primanjima se od 1995. do 2018. smanjio sa 74 na 67 posto. Najveće smanjenje se dogodilo do 2005. Taj trend nije obuhvatio cijelu srednju klasu, jer između nižeg i višeg srednjeg sloja postoji razlika u prihodu od nekoliko tisuća eura.
I pad u niže i uspon u više društvene slojeve su se intenzivirali. "I dalje imamo širok i stabilan srednji sloj", kaže Dorothee Spannagel direktorica odjela za politiku preraspodjele na Ekonomskom i sociološkom institutu (WSI) Zaklade Hans Böckler koja je bliska sindikatima.
Ona dodaje: "Ali ona se rasipa na donjem rubu. Raniji dojam da s dobrim stručnim obrazovanjem čovjek ima siguran dohodak i jednom možda može kupiti kuću, postupno je nestao".
Umjesto vjere u obećanje društvenog uspona, nastupa strah. Christoph Butterwege koji se bavi proučavanjem siromaštva rekao je za njemačke medije da siromaštvo odavno nije samo problem marginalnih grupa.
On se pojavljuje i u sasvim normalnim obiteljima. Recimo, Društvo za istraživanje konzuma nikada u svojoj povijesti nije izmjerila lošiju vrijednost kod Nijemaca kada je riječ o očekivanom dohotku u budućnosti.
Strah i brige
U Savjetovalištu za dugove i insolventnost službe Diakonie pri protestantskoj crkvi u Kölnu je taj strah od nemogućnosti da se izađe na kraj s krizom već stvarnost.
"Nazivaju nas zaposleni u komunalnim poduzećima da se raspitaju za tečajeve na kojima bi naučili ophođenje s ljudima koji su očajni i uplašeni“, kaže stručni referent savjetovališta Martin Debener.
Slična iskustva ima Meike Cors iz savjetovališta za dužnike: "Vidimo da ima mnogih, koji su, recimo, iz niže srednje klase, koji bi inače sasvim dobro prolazili sa svojom plaćom, ali sada na temelju kredita, velikih stanarina, uz to i visokih troškova energije i prehrambenih proizvoda, sa svojim dohotkom bivaju brzo pritjerani uza zid".
Niža srednja klasa. Dakle ljudi koji maju oko 1400 eura neto prihoda mjesečno. Godine 2018.u Njemačkoj ih je bilo 18 milijuna. I sociolog Sachweh vidi u njima grupu koju bi inflacija i energetska kriza mogli teško uzdrmati.
"Srednji dohodak nižeg srednjeg sloja je 40.000 eura, ali mnogi vjerojatno imaju mnogo manje. Dakle, nema mnogo ušteđevine koja bi mogla pomoći da se pokrije porast cijena".
I zaista, istraživanje Instituta za njemačku privredu (IW) pokazuje da energetska kriza direktno pogađa nižu srednju klasu. Čim domaćinstvo izdvaja više od 10 posto dohotka za energiju ono važi kao „energetski siromašno“.
Broj takvih domaćinstava se od 2021. do svibnja 2022. udvostručio, i sada iznosi 41 posto od svih domaćinstava nižeg srednjeg sloja. To znači da će veliki broj ljudi zapasti u poteškoće jer bez financijskih zaliha dočekuju eksploziju cijena energije. Sachweh kaže da je zadatak politike da ne zaboravi te ljude i da im ciljano pomogne.
Promjena autopercepcije
Iako će srednji i gornji dio srednje klase narednih mjeseci biti vjerojatno manje pogođen energetskom krizom i inflacijom, Sachweh ipak vidi razliku u odnosu na ranije krize. Naime, samosvijest tog samouvjerenog dobrostojećeg stupa društva mogla bi se promijeniti.
Do sada je dio srednje klase njegovao životni stil koji Sachweh zove "investicjski statusni rad". Recimo, prihodi su se investirali u vlastiti krov nad glavom. Ali zbog kamata i cijena u porastu ta opcija je dostupna sve manjem broju ljudi iz srednjeg sloja.
Prema profesoru Sachwehu sada bi taj sloj mogao promijeniti svoj investicijski cilj – humani kapital, odnosno obrazovanje vlastite djece, umjesto materijalnog bogaćenja. Pripadnici srednje klase se nadaju da će tako djeci ponovo poći za rukom da postignu ono što je oduvijek bilo slatko obećanje srednje klase: blagostanje, uspon i stabilno mjesto u društvu.
