Impozantan je broj od 6.956, prema ruskom Ministarstvu obrane "stranih plaćenika", koji se bore na strani Ukrajine protiv ruske agresije u toj zemlji. Prema tabeli koju je objavilo ovo ministarstvo, a prenijeli ruski mediji, od tog broja 1.956 je poginulih, a 1.779 se vratilo u svoje države, piše Vera Soldo za Deutsche Welle.
Ove brojke pokazuju da se na strani Ukrajine bori ili borilo najviše Poljaka, 1.831 od kojih je pognulo čak njih 378, potom Rumunjska - 504, Britanaca - 422, Hrvata - 204, Bjelorusa - 197, Francuza - 183, državljana BIH - 167 itd. Na ovoj 'listi' su i Nijemci s 99 svojih državljana koji se bore na strani Ukrajine i do sada 33 poginula.
'Strani plaćenici' vs 'Dobrovoljci'
Međutim, Rusija prešućuje koliko stranih boraca na ukrajinskom ratištu ratuje za njih. "Rusija će dopustiti dragovoljcima da se bore u Ukrajini. Ako vidite da ima onih koji dobrovoljno, ne za novac, žele ići pomoći ljudima u Donbasu, onda im moramo ispuniti želju i pomoći im da dođu do zona sukoba", kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin u ožujku ove godine, samo dva tjedna nakon početka ruske invazije. Mediji su tada izvijestili da je njegov ministar obrane Sergej Šojgu, kazao kako 16.000 dobrovoljaca želi “podržati ruske snage” u “specijalnoj vojnoj operaciji”.
Darko Trifunović, direktor Instituta za nacionalnu i međunarodnu sigurnost u Beogradu, smatra kako su informacije o stranim ukrajinskim plaćenicima ruska propaganda namijenjena domaćoj, ruskoj političkoj sceni. "Rusija želi prikazati kako se ona bori protiv 'Zapada i zapadnih plaćenika'. Narativ je jednostavan: 'Nitko ne valja, jedino je Rusija u pravu'. Toliko su daleko otišli u propagandnim lažima da danas više i ne spominju denacifikaciju Ukrajine i sve ono što su govorili na početku agresije. Jasno je da Rusija čini sve da opravda ono što se ne može opravdati, a to je agresija na suverenu državu s bezbroj puta iznesenim neistinama", komentira za Deutsche Welle profesor Trifunović.
I Balkan je 'u igri'
On pri tom podsjeća na rusku aneksiju Krima što je, kako kaže, Rusija također pokušala pravdati svojom propagandom. Trifunović je uvjeren kako Rusija ima poseban cilj na Balkanu. "Rusija po svaku cijenu želi 'zapaliti' Balkan i druge ranjive dijelove svijeta, kako bi pažnju s agresije na Ukrajinu odvukla na drugu stranu. Zato su odavno ruske službe u kampanji hibridnih djelovanja upravo na Balkanu jer, izuzev Hrvatske, niti jedna država s tog područja nema kapacitet od toga se braniti", smatra Trifunović.
On napominje da su BiH, i posebno Srbija, premrežene ruskom špijunskom mrežom koja svoje pipke ima u kriminalu, politici, a na žalost i u medijima. "Zato Rusija sve više 'izvozi' svoje najjače oružje na Balkan, a to je propaganda s ciljem stvaranja i jačanja podjela u društvu", zaključuje ovaj beogradski profesor.
'Namjerni fake news'
Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske je nakon objave ruskih podataka o stranim vojnicima u ukrajinskoj vojsci brzo reagiralo. "MVEP nije upoznato s navedenim informacijama. U prilog tome govori činjenica da Veleposlanstvo RH u Ukrajini od početka ruske agresije na Ukrajinu nije izdalo nijednu sprovodnicu odnosno mrtvački list. Stoga, apeliramo na suzdržavanje od širenja nepovjerenih informacija osjetljive naravi”, izvijestili su. Nešto oštrija bila je reakcija iz hrvatske Vlade, gdje je glasnovornik Marko Milić kazao kako se radi o "potpunoj neistini i manipulaciji".
Vojno-sigurnosni analitičar Ivica Mandić za Novu TV izričito je rekao da se radi o namjerno plasiranom 'fake newsu' te da se ne radi "ni o čemu novom s ruske strane". "Mi imamo izravna iskustva. Da je u pitanju zarobljavanje hrvatskih državljana, gotovo trenutačno bi državno vodstvo bilo upoznato o tome od ukrajinske strane. Ovaj fake news služi da se pokvari odnos između Hrvatske i ostalih zemalja s jedne i Ukrajine s druge strane. Služi da Ukrajinu smatramo nevjerodostojnom za saveznika, prijatelja i partnera. Mogao bih zamisliti da je bila pogibija četiri ili pet ljudi, pa da ne znamo. Ali da mi u Hrvatskoj, s četiri milijuna, ne znamo za 74 osobe koje su na tamošnjim bojištima navodno izgubile život, to je naprosto velika brojka”, objasnio je Mandić. Zaključio je kako se radi o "udarcu ispod pojasa" i ne odviše mudrom fake news-u, koji je ipak izazvao reakciju u zemljama.
Iz BiH ratuju dvojica - jedan na ruskoj, jedan na ukrajinskoj strani
A reakcija iz BiH bila je možda najzanimljivija, a nekima komičan odraz (ne)sklonosti prema dvjema zaraćenim stranama. "Dvojica građana BiH ratuju u Ukrajini na različitim stranama. Ministarstvo sigurnosti BiH i sigurnosne agencije imaju saznanja o odlascima dva državljanina BiH na ratište u Ukrajinu, jedan na strani Ukrajine, a drugi Rusije. Time su potpuno neistiniti ruski podaci o odlascima i pogibiji državljana BiH na ratištu u Ukrajini", objavilo je bosansko-hercegovačko ministarstvo sigurnosti demantirajući navode ruskog ministarstva obrane da se na ukrajinskom ratištu bori 167 bh. plaćenik, te da ih je poginulo 51.
Safet Mušić, bosansko-hercegovački stručnjak za sigurnost, za DW podsjeća da se ne smije zanemariti činjenica da je medijski rat u suvremenim ratovima dio ratnih strategija, te da to nije slučaj samo sa ratom u Ukrajini, već i u mnogim ratovima prije.
"Potrebno je sagledati i kontekst i vrijeme plasiranja informacija, a važno je napomenuti da je tema stranih boraca bila eksploatirana kroz medije od strane invazijskih snaga, kao i od strane snaga u obrani. Za BiH je značajno da su prve informacije o stranim borcima iz naše zemlje, kao i sa Kosova i iz Albanije, bile plasirane od strane ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i to nekoliko dana prije početka ruske invazije", podsjeća Mušić na informacije koje nikada nisu potvrđene.
'Dio javnosti u BiH potpuno vjeruje ruskim informacijama'
I Mušić, kao i beogradski profesor Trifunović, također ima jasno pojašnjenje."Nakon analize dolazimo do pretpostavke da je, kao jedan od glavnih razloga za pokretanje invazije, ruska strana uporno navodila prisustvo nacističkih i stranih boraca u Ukrajini, tako da kontinuirano moraju izvješćivati o toj temi kao opravdanju za invaziju. Drugi razlog je da se pojedine države ovako etiketiraju kao neprijateljske, te da ih se upozori na neke teže posljedice ukoliko nastave sa sankcijama prema Rusiji", smatra Mušić.
Dok naglasak stavlja na važnost brzih, točnih i službenih informacija kao reakcije državnih organa BiH, i ovaj stručnjak za sigurnost ističe da je cilj ovakve propagande postignut.
"A to je izazivanje unutarnjih neslaganja ili produbljivanje već postojećih, jer dio dužnosnika i javnosti u BiH apsolutno vjeruje u sve informacije koje objavi Rusija, a pojedini mediji imaju i svoje izvjestitelje koji prate napredovanje ruske vojske. Očito je da se radi o medijskom ratovanju, planskom i sinkroniziranom plasiranju dezinformacija za koje je potrebno imati planske i učinkovite odgovore i kontramjere, što razvijene i uređene države i čine. Na žalost, u složenim okolnostima u kojima je BiH, sustavna reakcija je znatno otežana", zaključuje Mušić.
Situaciju s ratom u Ukrajini možete pratiti OVDJE.
