Epidemija je iznjedrila izvanrednu hrabrost i solidarnost, ali i proizvela strašnu patnju, strah i kaos koje vodeće institucije uglavnom nisu uspjele obuzdati ili na njih nisu pouzdano i brzo reagirale, zaključio je panel specijalista okupljenih na inicijativu Globalnog instituta za zdravlje (HGHI) pri američkom sveučilištu Harvard i Londonske škole higijene i tropske medicine (LSHTM).
Analizirajući odgovor globalnih institucija na epidemiju koja je poharala Gvineju, Sijera Leone i Liberiju, panel je zaključio da se takve greške ne bi smjele ponoviti i da hitno treba provesti opsežne reforme kako bi se spriječile nove pandemije u budućnosti.
"Moramo ojačati osnovne kapacitete u svim zemljama za otkrivanje i prijavljivanje malih epidemija i za brzu reakciju kako one ne bi prerasle u velike krize", zaključio je ravnatelj LSHTM-a i predsjedatelj panela Peter Piot.
Po njegovim je riječima reforma državnih i međunarodnog sustava ne samo moguća već i ključna "kako u budućim epidemijama ne bismo svjedočili takvim razmjerima patnje, smrti i društvene i ekonomske katastrofe".
Reforme za sprečavanje katastrofe
Panel je predložio 10 ključnih reformi kojima bi se spriječile takve katastrofe u budućnosti, uključujući razvoj i ulaganje osnovnih kapaciteta u suzbijanje epidemija zaraznih bolesti, jačanje poticaja za pravodobno prijavljivanje epidemija i znanstveno utemeljene argumente za ograničenje trgovine i putovanja.
Stručnjaci su također zatražili da se osnuje jedinstveni WHO-ov centar za suzbijanje epidemija s jasnom odgovornošću, primjerenim kapacitetom i čvrstim linijama odgovornosti. Također smatraju da bi trebalo uspostaviti transparentan, politički zaštićen stalni krizni odbor koji bi objavljivao krizno stanje.
Liberijski član panela Mosoka Fallah iz aktivističke skupine Action Contre La Faim International upozorio je da ljudska patnja i smrt trebaju potaknuti na ozbiljno razmišljanje "o tome kako i zašto je globalni odgovor na najstrašniju epidemiju ebole u ljudskoj povijesti bio zakasnio, slabašan i nekoordiniran".
Od početka epidemije ebole u prosincu 2013. u Gvineji, Sijera Leoneu i Liberiji umrlo je najmanje 11.300 ljudi. Kriza je bacila na koljena ionako slabašne zdravstvene službe i prouzročila tešku štetu u društvu i ekonomiji.
"Najteži je WHO-ov propust bilo zakašnjelo uzbunjivanje", konstatira Ashish K. Jha, ravnatelj HGHI-ja i jedan od vodećih članova panela. "U WHO-u su u proljeće znali za epidemiju ebole koja izmiče kontroli a tek su u kolovozu objavili krizno stanje u sektoru zdravstva", dodaje.
Ravnatelj globalne aktivističke udruge za zaštitu zdravlja pri Wellcome Trustu Jeremy Farrar istaknuo je da izvješće panela sadrži "otrežnjujuće lekcije" koje valja naučiti i "pretočiti u konkretne mjere kako bismo izbjegli novu krizu".
Ebola je stigla jako blizu Hrvatske
