kriza u venezueli /

Stručnjaci za Vijesti.hr: 'Madurov socijalizam je klijentelizam pogonjen naftom i kokainom'

Image
Foto: AP Images

Venezuela je pogođena političkom i financijskom krizom, a Guaido pokušava uz pomoć SAD-a srušiti Madura

1.2.2019.
7:00
AP Images
VOYO logo

Financijska i politička kriza u Venezueli produbila se nakon smrti bivšeg predsjednika Huga Cháveza, a situacija se počela pogoršavati tijekom vladavine člana Chavezovih socijalista Nicolasa Madura koji je na čelo ove države došao 2013. godine. 

Madura se često kritiziralo zbog kršenja ljudskih prava, porasta kriminala u zemlji te načina na koji upravlja ekonomijom obzirom da Venezuela posljednjih godina ima ozbiljnih problema zbog abnormalne inflacije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njegovo vođenje zemlje dovelo je Venezuelu praktički pred sam rub humanitarne katastrofe - zavladala je nestašica hrane, medicinskih sredstava, stanovništvo je počelo iseljavati iz države, a kako nafta čini ogroman dio državnih prihoda Venezuele, zemlje s najvećim svjetskim zalihama 'crnog zlata', padom njene cijene pali su prihodi. 

Maduro je prst upirao prema stranim silama, poglavito Americi koja je s godinama pooštravala sankcije prema Venezueli, a u korist mu nisu išli niti veliki prosvjedi protiv stanja u državi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iscrpljivanje Madurovog režima

Njegov drugi predsjednički mandat koji je osvojio prošle godine sa sobom je nosio iste probleme, no stvorio se i jedan novi u obliku oporbenog političara Juana Guaida, predsjednika venezuelskog parlamenta koji je u manje od mjesec dana od nepoznatog venezuelanskog političara došao u središte pozornosti. 

Guaido se, naime, uz potporu SAD-a proglasio privremenim predsjednikom Veneuzele, a razgovarao je i s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom koji je obećao da će podržati Venezuelu na putu prema stabilnosti. Kako za Vijesti.hr objašnjava doc. dr. sc. Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti, SAD po pitanju Venezuele svojim pristupom igra na kartu koja nije invazivna i neće izazvati toliko osporavanje u međunarodnoj zajednici.

Image
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

(Kristijan Kotarski, FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL)

"Osporavanje će, naravno, doći od Kine i Rusije, Irana, Kube, Sjeverne Koreje pa i nekih teroristčkih organizacija poput Hezbolaha koji je dao javnu podršku ostanku Madura. Ovo što radi sada Trumpova administracija, koliko god je nespretna, je pojačavanje sankcija i pokušaj ohrabrivanja latinoameričkih država koje su u susjedstvu i trpe taj problem kojeg je stvorio Madurov režim.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovo je neki razuman put, da se pokuša iscrpiti režim pojačavanjem sankcija i da se vidi hoće li se unutar države formirati jasna opozcija koja će biti u stanju iznjedriti novo tranzicijsko vodstvo do raspisivanja prvih poštenih i slobodnih izbora", tvrdi Kotarski.

'Za rušenje Madura treba puno više'

"Kod Venezuele imamo dvije struje: SAD, Europsku uniju, većinu bitnih država Latinske Amerike na jednoj strani, dok na drugoj imamo Rusiju, Kinu, Kubu, Boliviju koje podržavaju Madura. Također tu imamo i dva neutralna igrača Urugvaj i Meksiko koji bi voljeli biti posrednici", objašnjava za Vijesti.hr stručnjakinja za područje Latinske Amerike i bivša dekanica Fakulteta političkih znanosti Lidija Kos-Stanišić te dodaje: "Veći problem u Venezueli od toga hoće li na vlasti biti Maduro ili Guadio je činjenica da narod gladuje, da nema lijekova i osnovnih životnih potrepština".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kotarski, pak, smatra kako je za rješavanje problema u Venezueli ključno pitanje tko će ispuniti vakum micanjem Madura jer svi strahuju što će se dogoditi nakon tranzicije, a ne vidi niti da bi Vijeće sigurnosti UN-a moglo oformiti konsenzus kojim bi riješila situacija. 

"Dosta širok konsenzus nikad nećemo imati u tom šinjelu, pogotovo od Kine i Rusije koje financijski i politički gube puno. Recimo samo da je UN, pogotovo visoki izvjestitelj za ljudska prava koji je iz Perua, prošle godine napisao izvješće o eklatantnom kršenju ljudskih prava, širenju malarije te nedostupnosti lijekova u Venezueli. Čak su 53 države, ne samo iz zapadne hemsifere, stale iza izvještaja", objašnjava. "U ovom trenutku nije jasno kolika je podrška Guaidu, a koliko je to bunt protiv postojećeg režima.

Za uspostavu demokracije pa i tržišne ekonomije, a govorimo prvenstvno o demokraciji što bi bio cilj, za rušenje Madura trebate puno više od izazivača i za demokraciju trebate puno više od izbora. Sada treba vidjeti da li bi se režim mogao srušiti, što će se događati u tom procesu rušenja jer se može dogoditi da vakum popune neke nasilne vojne frakcije. Tu dolazi do komplikacije jer imamo situaciju da sve potone u građanski rat, a da to izbjegnete trebate imati jasnu politiku međunarodne zajednice", tvrdi Kotarski. 

Padom Madura, Rusija i Kina gube

"Mislim da je ključna uloga vojske i da će Maduro biti na vlasti toliko dugo koliko će ga vojska podupirati", ističe Kos-Stanišić. Tvrdi kako će u narednima danima ili tjednima vojska promijeniti strane. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Guaido i opozicija vojsci obećava amnestiju za sve što su radili, a vojska je dovoljno pametna da vidi da više neće biti novaca, a novaca neće biti jer se 40 posto nafte izvozi u SAD, a SAD je stavio sankcije", objašnjava Kos-Stanišić te dodaje kako ne vjeruje da će Venezuela brzo naći novog kupca za naftu.

Image
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

(Lidija Kos-Stanišić, FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kotarski objašnjava kako je prije 7 ili 8 godina iz Veneuzele u SAD odlazilo 40 tisuća barela nafte mjesečno, a sada odlazi ispod 20 tisuća barela. Kos-Stanišić ističe kako se u Venezueli u tvornice i infrastrukturu nije ulagalo zadnjih 10 godina, a Kotarski dodaje kako su godine neulaganja u naftnu infrastrukturu i državnu naftnu kompaniju pod Madurovim režimom dovele Venezuelu u puno veće probleme.

"Jako važan komad slagalice koji se ne smije izgubiti iz vida je da odlaskom Madura Rusi gube nekoliko milijardi dolara, a imate situaciju da su Kinezi posudili Venezueli više od 60 milijardi dolara i svi ti dugovi su osigurani budućim izvozom nafte. 

Na neki način ti dugovi su kolateralizirani naftom i činjenicom da tu naftu kontrolira Madurov režim. Ima tu dugoročna kvaka za Ruse i Kineze, no morate biti pažljivi tko vam je saveznik. Kroz Hladni rat Rusi su često birali prijateljstva koja su puno plaćali i nisu bila funkcionalna. 

Ja vidim problem. Danas je proizvodnja nafte u Venezueli praktički za trećinu manja nego što je bila 1998. kad je Chavez pobjedio na zadnjim slobodnim i poštenim izborima. Ta logika da će potraživanja osigurati izvozom nafte je dovedena u pitanje. Godine neulaganja u naftnu infrastrukturu dovelo ih je do toga da imaju istrošenu opremu, a ne mogu doći do nje jer nemaju dolare da je kupe na međunarodnom tržištu, da bi zamijenili dotrajalu i istrošenu imovinu", tvrdi Kotarski.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Venezuelanski socijalizam je klijentelizam pogonjen naftom i kokainom'

Ističe kako je veliki i problem pitanje kadroviranja u naftnim kompanijama. "Postavljali su podobne, niste imali investiranje, optimizaciju poslovnih procesa, a dugoročno klađenje da će venezuelanski režim otplatiti dugove meni se čini diskutabilnim iz ekonomske prespektive", tvrdi.

"Ono što se nazivalo i što Maduro tvrdi da je venezuelanski brend socijalizma, odnosno chavizam, zapravo je klijentelizam pogonjen naftom i kokainom. To je situacija da je kupljena lojalnost vojske tako da ona u zemlji u kojoj vlada kronična nestašica svega, ona se financira ilegalnim biznisom i vojska je dobila ustupak u smislu da može kontrolirati tokove novca preprodajom narkotika i droge. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ono što će dugoročno biti izazov je kako nakon Madura slomiti neformalne mreže utjecaja koje neće biti lako slomiti i koje, kako nas povijest uče, prilikom promjena režima znaju preživjeti", tvrdi Kotarski.

Image
Foto: AP Images

(Nicolas Maduro, FOTO: AP Images)

"Ono što je jako važna stvar, za razliku od 80-ih godina prošlog stoljeća, početak 90-ih kad ste imali proliferaciju lijevih socijalističkih režima u Latinskoj Americi nakon demokratizacije, a pada niza vojnih hunti i nedemokratskih režima, ponovno imate klatno koje se ideološki pomiče prema desnom centru. Osim Bolivije, Kube, Nikaragve i Venezuele nemate socijalističkih režima u Latinskoj Americi. 

U Argentini imate Macrija, u Čileu vladu desnog centra, u Brazilu vladu koja je odlučna u tome da spriječi širenje lijevog populizma u Latinskoj Americi, pa Kolumbija država koja je bila zahvaćena turbulencijama, blagonaklono ne gleda što se događa u Latinskoj Americi jer ona direktno najviše trpi od tog izbjegličkog vala i svega što to znači za njezinu ekonomiju i političku stabilnost", tvrdi Kotarski.  

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Može li Maduro otići nenasilnim putem?

Što se tiče Madura, vidi nekoliko opcija kako bi mogla završiti njegovina vladavina. "Ako će biti koherentan pritisak međunarodne zajednice na njega, može otići i dobiti azil u Rusiji ili Kini ili Kubi", tvrdi Kotarski, a Kos-Stanišić dodaje kako bi to za Madura bila najzgodnija varijanta. 

Kotarski smatra da je za Madura opcija i da pristane na slobodne i poštene izbore. "Njih bi u startu izgubio. Može se pokušati ići na njegov razum, ali očito da nije razuman. Može mu se ponuditi određeni imunitet je sada imate Međunarodni kriminalni sud i američku DEA-u i pravosuđe koji imaju materijala za podizanje niza optužnica što za ilegalno švercanje narkotika što za eklatantno kršenje ljudskih prava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Određeni imunitet se sigurno može ponuditi kao opcija, pa bi to ostavilo prostora Maduru da pristane otići nenasilnim putem. Vidjet ćemo koliko će se držati i koliko će ga ohrabrivati Rusi i Kinezi u tome da ostane neovisno o posljedicama", tvrdi.

Kotarski smatra kako samo jaka koherentna međunarodna akcija i jaka konsolidirana opozicija u Venezueli mogu iznjedriti promjenu režima. "U protivnom, bojim se da ćemo nastaviti gledati prepucavanje i kaos koji će iz dana u dan biti sve gori", zaključuje.

fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo