U trenutku kada je vlada Srbije konačno usvajala važan paket reformskih zakona, uslijedila je (ne)očekivana ostavka ministra financija Lazara Krstića, piše Deutsche Welle.
Krstić se povukao iz vlade jer nisu prihvaćeni njegovi prijedlozi za oštrije mjere u javnim troškovima: smanjenje mirovina za najmanje 20 posto, plaća u javnom sektoru 15 posto, otpuštanje 160.000 ljudi, povećanje cijene električne energije za 30 posto...
Premijer meka srca
Premijer Vučić takve mjere nije prihvatio, što je sada bivši ministar komentirao riječima kako je 'premijer meka srca i zato ima toliku podršku naroda'. Polureforme, populizam, nedostatak investicija i gospodarskog rasta – sve to može završiti veoma neslavno za Srbiju, smatraju ekonomski stručnjaci.
Svi politički akteri su objašnjavali građanima kako je ostavka Krstića bila 'sporazumna'. Bivši ministar, nekad slavljen kao 'Wunderkind' koji je pohađao ugledno sveučilište Yale bi trebao ostati u Vladi kao 'savjetnik' nedefinirane pozicije. Najavljeno je i da će pomagati u rebalansu proračuna iako se ne slaže s mjerama premijera. Ali takva slika harmonije kakva se sada širi Aleksandar Stevanović iz Centra za slobodno tržište smatra - suludom. 'Harmoniju možete imati između igrača jednake vrijednosti, a premijer Aleksandar Vučić je sada barem stotinu puta moćniji igrač od Krstića. Krstić jednostavno nije htio ostati zapamćen kao ministar financija zemlje koja je bankrotirala i zato se na vrijeme povlači s tog položaja.'
Vlada nastavila pogrešnu politiku
On smatra da je i ova vlada nastavila pogrešnu politiku vlade demokratske stranke, ne shvaćajući da je problem srpske ekonomije nedostatak rasta, a ne deficit. 'Deficit je samo posljedica. Svi bježe u sivu ekonomiju i zatvaraju poslove pa je čak i centar Beograda sablasno prazan. Nitko se više neće baviti 'biznisom' jer se ne isplati. Poslovanje je pretjerano opterećeno, regulacija je užasavajuća, visoki su nameti na najniže plaće i nesposobnost da se obračuna sa stranačkom ekonomijom i stranačkim zapošljavanjem koje je započela DS, a SNS nastavila – sve su to postulati bivše politike koja u lošijim okolnostima daje još lošije rezultate', neveseli je zaključak Aleksandra Stevanovića.
Nedovoljno smanjivanje troškova, nikakav rast privrede i skoro nepostojeće investicije: da li je to formula koja vodi u državni bankrot? Javnost je do sada više puta tek naknadno saznala kako je Srbija već bila na granici platežne nesposobnosti. Aleksandar Stevanović je uvjeren kako Srbija 'sigurnim korakom' korača prema stečaju i da je 'samo pitanje vremena kad će međunarodna zajednica objaviti da je Srbija zemlja koja ne ispunjava svoje obaveze. S deficitom koji se bliži iznosu od 10 posto, to je neizbježno.'
