Rat između Armenije i Azerbajdžana dosad je odnio više od stotinu života i za sada nijedna strana ne odstupa od zahtjeva da druga strana prestane s borbenim aktivnostima. Dvije zemlje vode teritorijalni spor od 90-ih godina, kada je pokrajina Nagorno-Karabah, etnički armenska enklava u Azerbajdžanu, proglasila nezavisnost.
Trećeg dana sukoba borbe se, nakon djelovanja uglavnom topništva i avijacije, polako prebacuju i na tlo. Nakon što je Armenija mobilizirala vojsku, isto je djelomično učinio i Azerbajdžan.
„U ovom trenutku, po nalogu našeg predsjednika, ljudi su se
okupili radi djelomične mobilizacije. To znači da se ona odnosi
na muškarce mlađe od 32 godine koji se bave zanimanjima koja su
trenutačno važna za našu vojsku", kaže Nidjan
Gasanov, načelnik Azerbajdžanske vojske
Na svim su televizijskim postajama spotovi koji podižu moral. Predsjednik zasjeda u ratnom kabinetu, preko video veze prati događanja na ratištu. Pozvao je narod da moli za pale vojnike i najavio vojnu pobjedu.
„Azerbajdžanska vojska trenutačno puca na neprijateljske vojne
položaje, a u tim udarima uništeno je mnogo neprijateljske vojne
opreme ", kaže Ilham Alijev, predsjednik
Azerbajdžana .
U Armeniji ista priča, izvještaji s ratišta koji govore o napretku i pobjedi.
"Najvažniji je naš borbeni duh. Ničega čega se ne treba bojati. I napredovat ćemo", kaže jedan vojnik Armenije.
Diljem zemlje prikuplja se pomoć za stanovništvo Nagorno Karabaha. Za sada nema izbjeglica no mnogi se boje da će ih biti mnogo ako se borbe nastave.
„Izbijanje rata velikih razmjera na Južnom Kavkazu, čemu sada možemo svjedočiti, moglo bi imati nepredvidive posljedice“, govori Nikol Pašinjan, armenski premijer.
Iz Rusije, koja podržava Armeniju s većinski kršćanskim stanovništvom, pozvali su Tursku, koja podržava Azerbajdžan s većinski muslimanskim stanovništvom, da zaustavi rat. Odgovor službene Ankare je – neka rat zaustavi onaj koji ga je i počeo.
"Rješenje je jednostavno i postoji samo jedno: Armenija se mora povući s teritorija koje je okupirala u Azerbajdžanu. Ako se to ne dogodi, taj se problem ne može riješiti", rekao je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.
Cijeli svijet sukobe na južnom Kavkazu gleda sa zabrinutošću, riječ je o važnom koridoru za transport nafte i plina. Na prekid borbi neuspješno poziva i međunarodna zajednica, od Europske unije do Irana, a oko cijele situacije sastaje se i Vijeće sigurnosti UN-a, s očekivano, nikakvim zaključcima i rezultatima.
