Tijekom srpnja ove godine, u Španjolskoj su, po navodima Ministarstva za ekološku transformaciju (Miteco), registrirane najviše temperature od 1961. U nekoliko gradova se živa u termometru znala popeti i na više od 44 stupnja. Prosječna temperatura je porasla u razdoblju između 1981. i 2010. godine, i to za 2,7 stupnjeva na 25,6 stupnjeva Celzija.
Španjolska TV-postaja RTVE javila je kako su neki gradovi u zemlji zbog toga etablirali takozvane klimatske zaštitne prostore, klimatizirane zone u kojima se temperatura spušta na 26 stupnjeva. To su na primjer biblioteke, sportski centri, muzeji i škole. Zaštitni prostori su prije svega formirani kako bi se pomoglo starijim ljudima, obiteljima s malom djecom, novorođenčadi i kroničnim bolesnicima.
Šumski požari
U Europi je tijekom ovog ljeta u požarima uništeno 660.000 hektara zemlje. Najveća uništena površina se po navodima Europskog informacijskog sustava za šumske požare (EFFIS) nalazi upravo u Španjolskoj – 265.000 hektara.
Kako bi se šumske požare iduće godine barem donekle održalo pod kontrolom, španjolska je vlada 1. kolovoza dekretom obvezala autonomne zajednice (nešto slično županijama u Hrvatskoj, op. ur.) da svake godine do 31. listopada pripreme planove prevencije i gašenja požara u godini koja slijedi.
Dekret je odmah stupio na snagu, a to znači da autonomne vlasti imaju još nešto manje od tri mjeseca za detaljnu evidenciju na primjer broja vatrogasnih vozila, broja vatrogasaca, vrste opreme kojom raspolažu ili za konkretne navode o posebno ugroženim područjima i očekivanim kritičnim fazama u kojima je rizik od požara posebno visok.
Za područje koje je najviše ugroženo šumskim požarima, gorski lanac Sierra de la Culebra u pokrajini Zamora na sjeverozapadu Španjolske, Ministarstvo za ekološku transformaciju (Miteco) je već angažiralo četiri tvrtke koje bi se trebale baviti pošumljavanjem. Ukupni troškovi tog projekta iznose oko dva milijuna eura.
Rezerve vode
Miteco je objavio da su vodene zalihe Španjolske na povijesno niskoj razini, i to zbog dugog razdoblja suše i velikih vrućina. Aktualizirane informacije o tome se objavljuju jednom mjesečno, a na dan 9. kolovoza zalihe su iznosile 21.730 kubika, to je otprilike 39% ukupnih kapaciteta.
Općine u cijeloj Španjolskoj te autonomne regije, posebice Galicija, Katalonija i Andaluzija, zato su već usvojile određene mjere kojima se želi reducirati potrošnju vode. Između ostaloga, ograničava se opskrba u noćnim satima, isključuje se tuševe na plažama, zabranjeno je zalijevanje zelenih površina, pranje automobila i punjenje bazena.
Porast temperature mora
Sredozemno more se pretvara u europske Karibe. Po navodima španjolskog Instituta za mediteransko istraživanje okoliša (Ceam), prosječna temperature morske vode u razdoblju između 1982. i 2021. se povećala za 1,32 stupnja Celzija.
"Od 80-ih godina je temperatura morske vode na sredozemnoj obali porasla dva puta više od temperature zraka", rekao je za list El Pais Jorge Olcina, voditelj Klimatskog laboratorija na Sveučilištu u Alicanteu. Od 20. srpnja temperatura morske vode na španjolskoj obali Mediterana kreće se između 28 i 29 stupnjeva.
Što je razlog? Olcina kaže: "Vruće zračne mase iz Sahare gomilaju se na površini morske vode i tako je sve brže zagrijavaju. Temperatura zraka u Sredozemlju je od 1908. porasla za 0,7 stupnjeva Celzija, a temperatura mora za 1,4 stupnja."
Jedna od posljedica tog razvoja je da temperature sve manje padaju tijekom noći, zrak jednostavno ne može "rashladiti" svježi povjetarac s mora. Osim toga, porast temperature morske vode rezultira i sve većim brojem olujnih nevremena.
Kao zaštitnu mjeru Olcina zahtijeva zakonodavne korekcije za gradnju nekretnina u blizini obale. I turistička branša se mora hitno prilagoditi sve ekstremnijim temperaturama, kaže on. U gradovima bi trebalo biti više hladovine, fasade i krovove ozeleniti, dodaje.
U proljeće 2021. španjolski je parlament usvojio "Zakon o klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji". Uz pomoć tog zakona Španjolska bi do 2050. trebala ostvariti klimatsku neutralnost. Među ciljevima je porast udjela obnovljivih energija u proizvodnji električne struje na 42% do 2030., odnosno "izbacivanje" iz prometa motora s unutarnjim izgaranjem do 2040.
