OVO MIJENJA ODNOSE U EUROPI /

Razgovarali smo sa stručnjacima o otvorenju Sjevernog toka 2: 'SAD želi ponovno postati hegemon zapada'

Image
Foto: Zuma Press/Profimedia

Bidenova administracija dala je zeleno svjetlo projektu Sjeverni tok 2 kojim će iz Rusije kompleksom cjevovoda ispod Baltičkog mora do Njemačke godišnje stizati 55 milijardi kubnih metara plina

30.7.2021.
20:24
Zuma Press/Profimedia
VOYO logo

Prošloga tjedna njemačka kancelarka na odlasku Angela Merkel i novi američki predsjednik Joe Biden postigli su dogovor i dali zeleno svjetlo rusko-njemačkom projektu Sjeverni tok 2. Taj 11 milijardi dolara vrijedan plinovod dug oko 1200 kilometara, koji bi trebao biti dovršen idućeg mjeseca, bio je kamen spoticanja američke administracije prethodnog predsjednika Donalda Trumpa i dijela europskih saveznica predvođenih onom najmoćnijom, Njemačkom.

Image
LOVA I ZA INICIJATIVU KOJU JE GURALA KOLINDA /

Biden i Merkel se dogovorili o Sjevernom toku 2, ali pričali su i o još jednom projektu...

Image
LOVA I ZA INICIJATIVU KOJU JE GURALA KOLINDA /

Biden i Merkel se dogovorili o Sjevernom toku 2, ali pričali su i o još jednom projektu...

Nagli zaokret nove američke adminisracije

Trump je pritiskao i ucjenjivao Berlin zbog Sjevernog toka 2 te dijelom i stoga uvelike narušio transatlantsku suradnju. Potkraj 2019. godine radovi na plinovodu bili su obustavljeni nakon što je, zbog američkih prijetnji sankcijama, švicarska tvrtka Allseas prestala polagati cijevi budućeg plinovoda. No, u prosincu prošle godine, u vrijeme američkih predsjedničkih izbora, radovi su nastavljeni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sada je Bidenova administracija napravila zaokret i dala zeleno svjetlo projektu kojim će iz ruskih arktičkih područja kroz kompleks cjevovoda ispod Baltičkog mora do Njemačke dopremati oko 55 milijardi kubnih metara plina godišnje. Kada uskoro bude pušten u pogon, dosadašnji opskrbni tok preko Ukrajine više neće biti ključan za Europu koja se u velikoj mjeri svake zime grije na ruski plin.

Biden je ovaj ustupak napravio (i) zbog Kine

Na pitanje da prokomentira zaokret nove američke administracije spram Sjevernog toka 2, bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji, a sada predavač na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld u Zagrebu Božo Kovačević za Net.hr je kazao da je odluka motivirana time da SAD ponovno postanu hegemon zapadnog svijeta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Znamo da je administracija predsjednika Trumpa ignorirala saveznike, ali i 70-godišnju baštinu američke vanjske politike koja se zasnivala na koncepciji da je Amerika neupitni lider zapadnog svijeta. Taj sustav hegemonije podrazumijevao je da svi od toga imaju koristi, i hegemon i saveznice. Trump je taj odnos preokrenuo u čisto poslovno nadmetanje u kojem SAD mora biti dobitnik u svakoj transakciji. Da bi osigurao homogenost zapadnog svijeta, ponajprije u konfrontaciji s Kinom, Biden je učinio ovaj ustupak Njemačkoj i Europskoj uniji, jer u realizaciji Sjevernog toka sudjeluju velike europske energetske kompanije", ističe Kovačević.

Inače, u projektu Sjeverni tok 2 s ruske strane sudjeluje tamošnji energetski div Gazprom s udjelom od 51 posto, dok 49 posto udjela zajedno drže pet europskih kompanija: njemački Uniper i BASF-ov Wintershall Dea, britansko-nizozemski Royal Dutch Shell, austrijski OMV i francuski Engie.

U Ukrajini i Poljskoj vrije nezadovoljstvo

I Jelena Jurišić, profesorica geopolitike i nacionalne sigurnosti na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu smatra da je Bidenu više stalo do europskih saveznika, nego što je do njih držao Trump.

"Budući da je Biden promijenio odnos prema proizvodnji plina iz škriljevca u SAD-u, očito je da im izvoz plina u Europu više nije primaran kao što je bio u vrijeme Trumpa. Osim toga, Biden očito želi da Sjedinjene Američke Države budu ono što su bile do Trumpa, a na neki način i ono što su bile do mandata Baracka Obame - lider demokratskog svijeta. Trump na to nije gledao u ideološkom smislu, nego isključivo financijski. Mislim da je to presudilo", kazala nam je Jurišić

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, u dijelu Europe, napose u Poljskoj i Ukrajini koja je gubitnik dogovora Merkel i Bidena, raste nezadovoljstvo pa se ponovno čuje kako je Europa kapitulirala pred ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Iz nekih tamošnjih krugova projekt Sjeverni tok 2 nazva se "vojnim udarom" na Europu, a njemačko-ruski aranžman oko tog plinovoda neki čak uspoređuju i s paktom Molotov-Ribbentrop kojim su Sovjetski savez i Hitlerova Njemačka sklopili sporazum o nenapadanju uoči Drugog svjetskog rata.  

'I ova zima pokazala da je ruski plin jeftiniji od američkog'

"Znamo kako su se Europa i svijet odnosili prema Rusiji od dolaska Putina na vlast, a pogotovo od 2013. godine naovamo. Stoga se i ovaj, kao i svi dosadašnji ruski projekti u Europi, proglašava nekakvom invazijom. Stvarnost je ipak malo drugačija. I ova je zima pokazala da je ruski plin puno jeftiniji od američkog. Američki su tankeri ove zime vozili ukapljeni plin u Kinu gdje je cijena bila 1500 dolara za 1000 kubnih metara ukapljenog plina. Dakle, ide se tamo gdje je novac“, kaže Jurišić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Činjenica jest da će Sjevernim tokom 2 biti zaobiđene Poljska, Slovačka i Ukrajina. Potonja će biti najviše pogođena jer će izgubiti na važnosti kao ključna tranzitna zemlja ruskog plina. U Kijevu to isključivo vide kao (geo)politički problem i ruski pritisak na njih zbog sukoba u Donbasu i anektiranog Krima. S druge strane, Njemačka, Francuska, Nizozemska, Austrija i druge zapadnoeurpske zemlje Sjeverni tok 2 isključivo vide kao projekt koji će im osigurati jeftinije energente.  

Ukrajina će godišnje gubiti do 3 milijarde dolara

"Sporazum Biden-Merkel uključuje i to da će plin i dalje biti transportiran i preko Ukrajine, ne isključivo putem Sjevernog toka 2. To znači da postoji alternativni pravac. Jasno je da Njemačka ne može dopustiti da joj izvozna konkurentnost padne, a ta konkurentnost ovisi o cijeni energenata. U tom pogledu, Biden je napravio razuman kompromis", smatra Kovačević.

Naime, udio ruskog plina u potrošnji EU veći je od 40 posto, a u Njemačkoj je oko 50 posto. Transport novim baltičkim plinovodom učinit će ruski plin još jeftinijim jer će se značajno smanjiti operativni troškovi i tranzitne naknade. A kada Sjeverni tok 2 bude pušten u pogon, upravo će na tranzitnim naknadama Ukrajina gubiti oko tri milijarde dolara godišnje, što je petina njenog državnog budžeta.  Njemačka se obvezala da će Ukrajini kompenzirati dio gubitka, ali ne u milijardama, nego sa 175 milijuna dolara u tzv. Zeleni fond Ukrajine. Također, Berlin će nastojati Rusiju nagovoriti da se Ukrajini produži ugovor s Gazpromom o tranzitu plina koji istječe 2024. godine.  No, Kijev traži još nešto – da Ukrajina bude primljena u članstvo NATO-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Europa je shvatila da je Ukrajina nesiguran partner'

Božo Kovačević tvrdi da je Ukrajina sama odgovorna za to što je postala žrtvom.

"Dok je glavni opskrbni pravac išao preko njenog teritorija, Ukrajina je krala plin koji je trebao biti transportiran u Europsku uniju. Zbog toga je došlo do krize 2007. godine. Ukrajina nije htjela Rusiji plaćati plin pa kad joj je Rusija obustavila isporuku plina, naprosto je krala europski plin. Europa je shvatila da je Ukrajina nesiguran partner. Na političkoj razini ona jest saveznica, ali kao poslovni partner pokazala se nepouzdanom", zaključio je Kovačević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I prof. Jelena Jurišić kaže kako je, pogotovo iz njemačke perspektive, jasno da je Ukrajina stvarala probleme u isporukama plina.

"Zato se Njemačka i odlučila na ovaj projekt s Rusijom. Sada je isporuka sigurna jer kopneni dio isporuke ide samo preko Rusije i Njemačke, sve ostalo ide dnom Baltičkog mora. Sjećamo se velike krize 2007. godine na granici Rusije i Ukrajine, kada su Ukrajinci zatvarali ventile i uzimali dio isporuka plina za Europu jer nisu plaćali svoj dio, a ucjenjivali su i Rusiju i Europu", podsjeća ona.

'Takvim stavom Ukrajina sebi čini zlo, a u velikoj je krizi'

Jurišić napominje da se najveća cijena plina stvara upravo na ruti kroz Ukrajinu.

"Tamo ne žele sami održavati cijevi plinovoda već traže da to rade Rusi. Riječ je o 450 tisuća kilometara željeza koje će uskoro biti neupotrebljivo. Nažalost, takvim stavom Ukrajina sebi čini zlo jer je u velikoj ekonomskoj krizi, a od plina su mogli lijepo živjeti. Kada je isporuka bila na vrhuncu, zarađivali su godišnje oko 3 milijarde dolara samo za prolazak plina preko njihovog teritorija. Stoga je jasno zašto im sada nije svejedno", napominje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jurišić je na kraju podsjetila i na Putinovu izjavu s jedne energetske konferencije u Njemačkoj.

"Svojim je domaćinima rekao: Vi ne želite nuklearnu energiju, ne želite ugljen, ne želite plin... Na što ćete se grijati? Na drva? A drva su vam također u Sibiru."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako god, Europa ovisi o jeftinom ruskom plinu i otvorenje Sjevernog toka 2 neminovno će utjecati na odnose u Europi, naročito između istočnoeuropskih zemalja koje na ovoja projekt gledaju politički i ideološki i zapadnoeuropskih čije je stajalište u prvom redu ekonomsko.

fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo