Sjedinjene Američke Države i Njemačka su u srijedu postigle dogovor oko dovršetka kontroverznog ruskog plinovoda Sjeverni tok 2 bez izricanja daljnjih sankcija. Cilj sporazuma je smiriti tenzije zbog europske ovisnosti o ruskim energentima.
Naime, dvije države su se obvezale suprotstaviti svakom ruskom pokušaju korištenja energenata kao političkog oružja. Složili su se pomoći Ukrajini i Poljskoj financiranjem alternativnih izvora energije i razvojnih projekata. Njih, naime, Sjeverni tok 2 u potpunosti zaobilazi, pa strahuju od ruskih namjera.
"Sjedinjene Države i Njemačka ujedinjene su u svojoj odlučnosti da drže Rusiju odgovornom za svoju agresiju i zloćudne aktivnosti nametanjem troškova sankcijama i drugim alatima. Ako Rusija pokuša upotrijebiti energiju kao oružje ili počini daljnja agresivna djela protiv Ukrajine, Njemačka će poduzeti mjere na nacionalnoj razini i zalagati se za učinkovite mjere na europskoj razini, uključujući sankcije, kako bi se ograničile ruske izvozne mogućnosti u Europu u energetskom sektoru", stoji u zajedničkoj izjavi.
Poljaci i Ukrajinci protiv
Projekt Sjeverni tok 2 bio je veliki problem za administraciju Joea Bidena. Naime, demokrati i republikanci već neko vrijeme strahuju da bi projekt mogao dati Rusiji neograničenu moć nad opskrbom Europe plinom. No, plinovod je gotov, a Bidenova administracija nastoji sanirati štetu u Njemačkoj, nastalu tijekom ere Donalda Trumpa, piše The World.
Očekivano, Poljska i Ukrajina nezadovoljne su zbog dovršetka plinovoda te poručuju da napori za smanjenje ruske sigurnosne prijetnje nisu dovoljni, iako su se SAD i Njemačka obvezale podržati fond od milijardu dolara za Ukrajinu te nadoknaditi naknade koje će izgubiti u tranzitu plina do 2024. s mogućim produljenjem na još 10 godina.
"Ova je odluka stvorila političku, vojnu i energetsku prijetnju za Ukrajinu i srednju Europu, istovremeno povećavajući ruski potencijal za destabilizaciju sigurnosne situacije u Europi, nastavljajući podjele među državama članicama NATO-a i Europske unije", rekli su poljski i ukrajinski ministri vanjskih poslova u zajedničkoj izjavi.
Pomoć Inicijativi tri mora
Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u srijedu o mogućnosti produljenja sporazuma o tranzitu ruskog plina preko Ukrajine i nakon 2024.
Kako bi udobrovoljila Poljsku, Njemačka je odlučila potpisati "Inicijativu tri mora", koju promiču SAD i Europska unija. Cilj inicijative je pojačati ulaganja u razvoj infrastrukture i energetsku sigurnost država koje izlaze na Baltičko, Crno i Jadransko more. Jedna od viđenijih članica te inicijative bila je i bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Njemačka bi vlada, navodi se, do 2027. godine Inicijativi tri mora pomogla donirati 1,7 milijardi dolata iz fondova Europske unije.
Širi američki interesi
No, sporazum je čini se samo održavanje "statusa quo". Naime, čini se kako Biden riskira omekšavanje odnosa s Rusijom, a Merkel, inače zagovornica projekta, i njena stranka suočavaju se s ozbiljnom mogućnošću poraza na rujanskim izborima, koji bi im mogla nanijeti Zelena stranka, koja se žestoko protivi plinovodu.
Iz Bijele kuće su već najavili kako će pokušati dodatno omekšati Ukrajinu time što će ugostiti predsjednika Volodymyra Zelenskog 30. kolovoza. No, Bidenov pristup toj zemlji osjetljiva je politička tema zbog Trumpovih pritisaka na Zelenskog da priloži dokaze o korupciji Bidenova sina u Ukrajini, zbog čega je Trump umalo smijenjen s predsjedničke dužnosti.
A unatoč potpisivanju sporazuma, Bidenova administracija gleda na plinovod jednako podozrivo kao i dosad, samo što su, tvrde, odustali od sankcija zbog širih državnih interesa. Pokušali su se opravdati da je sporazum bio pripremljen prije dolaska Bidena na čelo SAD-a, ali su ih kritičari ismijali.
