Finski predsjednik Sauli Niinistö i premijerka Sanna Marin od 12 sati po našem vremenu održavaju konferencijuna kojoj su objavili odluku da Finska aplicira za članstvo u NATO. Tu odluku još treba podržati parlament.
"Danas je povijesni dan, Finska će maksimalizirati svoju sigurnost", rekao je predsjednik Niinistö.
"Danas smo donijeli važnu odluku u suradnji s vladom i predsjednikom. Nadamo se da će parlament potvrditi odluku za ulaskom u NATO u nadolazećim danima. Zahvalila bih na podršku koji smo dobili”, rekla je premijerka.
Odluku jučer podržala vladajuća stranka socijaldemokrata.
Podsjetimo i to da je finski predsjednik Niinistö jučer nazvao Vladimira Putina i rekao mu da Finska namjerava podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u.
"Razgovor je bio izravan i otvoren, a vođen je bez zaoštravanja. Zaključeno je da je važno izbjegavati napetosti", rekao je Niinisto.
Kremlj je reagirao rekavši da je finsko odustajanje od neutralnosti i pridruživanje NATO-u pogrešno. Putin je rekao da ne postoje sigurnosne prijetnje Finskoj, ali bi se potencijalna promjena finske vanjske politike mogla negativno odraziti na bilateralne odnos s Rusijom. Podsjetimo i na to da je njemačka ministrica vanjskih poslova
Danas sje i njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla da su Nijemci spremni za brzu ratifikaciju čalnstva Finske u NATO. "Moramo se pobrinuti da im damo sigurnosna jamstva. Ne smije biti prijelaznog roka, sive zone u kojoj je njihov status nejasan", rekla je.
NATO je uvjeren da može prevladati prigovore Turske i brzo primiti Finsku i Švedsku, rekao je u nedjelju zamjenik glavnog tajnika NATO-a, dok se savez priprema za povijesno proširenje nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Ministri vanjskih poslova 30 država članica NATO-a ovog vikenda održavaju dvodnevne razgovore u Berlinu koji su usredotočeni na kandidature dviju skandinavskih zemalja za članstvo za koje se očekuje da će to i službeno napraviti kroz koji dan.
Međutim, u subotu se turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu neočekivano usprotivio njihovom članstvu u NATO-u, poručivši da je "neprihvatljivo i nečuveno" da nove članice NATO-a daju podršku zabranjenoj kurdskoj militantnoj skupini PKK. Ne zna se je li postignut napredak po tom pitanju nakon razgovora Cavusoglua s nekoliko ministara vanjskih poslova država članica NATO-a te sa šefovima finske i švedske diplomacije navečer u subotu.
Dok su razgovori nastavljeni u nedjelju, zamjenik glavnog tajnika NATO-a Mircea Geoana rekao je kako je uvjeren da se može odgovoriti na zabrinutost Ankare. "Turska je važan saveznik i izrazila je zabrinutost koju rješavaju prijatelji i saveznici", rekao je Geoana novinarima. "Uvjeren sam da ćemo, ako ove zemlje odluče tražiti članstvo u NATO-u, moći im poželjeti dobrodošlicu i pronaći sve uvjete za postizanje konsenzusa", dodao je.
Mnogi saveznici na sastanku u Berlinu podržali su Finsku i Švedsku, naglašavajući potrebu za brzom ratifikacijom njihovih kandidatura za članstvo, što obično traje do godinu dana.
Kanadska ministrica vanjskih poslova Melanie Joly kazala je kako se nada da bi postupak mogao biti gotov "u roku od nekoliko tjedana". Saveznici, kojima se u nedjelju pridružio i američki državni tajnik Antony Blinken, razgovarali su o pitanju privremenih sigurnosnih jamstava za Švedsku i Finsku, čiji su planovi izazvali prijetnje odmazdom iz Moskve.
Rusija smatra širenje NATO-a prijetnjom vlastitoj sigurnosti i navela je ambiciju Ukrajine da se pridruži savezu kao razlog za invaziju na Ukrajinu. Ministri će također razmotriti prvi nacrt novog strateškog koncepta NATO-a, njegove temeljne vojne doktrine, koji bi trebao biti dogovoren na samitu čelnika u Madridu krajem lipnja.
