U komentarima za Newsweek, moskovski veleposlanik u Washingtonu optužio je Kijev da pokušava uvući NATO izravno u rat nakon što su čelnici saveznika utvrdili da su smrtonosnu eksploziju preko poljske granice najvjerojatnije izazvali ukrajinski obrambeni sustavi koji su pokušali presresti ruski raketni udar, piše Newsweek.
Brojni zapadni dužnosnici isprva su uzrok incidenta u utorak, koji je rezultirao smrću dvoje poljskih državljana u blizini pograničnog sela Przewodów, pripisali ruskim projektilima, što je izazvalo strahove od nove eskalacije rata.
Američki predsjednik Joe Biden i poljski predsjednik Andrzej Duda od tada su priznali da iza incidenta vjerojatno stoji ukrajinski projektil, ali saveznički dužnosnici, uključujući glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, krivicu su u konačnici svalili na postupke Moskve zbog napada Rusije na Ukrajinu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij nastavio je negirati da je projektil njegovih snaga pogodio susjednu državu NATO-a.
Reakcije SAD-a
Ruski veleposlanik u Sjedinjenim Državama Anatolij Antonov rekao je za Newsweek da "smo primijetili da ukrajinski projektili koji su pali na teritorij Poljske i dalje izazivaju značajne reakcije u Sjedinjenim Državama".
"Američki dužnosnici, mediji i nevladine organizacije i dalje ponavljaju mantru 'Rusija je kriva za sve'", rekao je Antonov. "Američka strana pribjegava takvoj metodi u svakoj teškoj situaciji. Čak i kada SAD javno priznaje činjenicu da je Kijev odgovoran za smrt poljskih civila."
Ruski diplomat ismijao je "apsurdne pokušaje prebacivanja odgovornosti na njegovu zemlju" i upozorio da oni "mogu samo isprovocirati kijevski režim, koji već osjeća popustljivost".
"Ukrajinske vlasti ne samo da mole Washington da pruži više vojne pomoći", dodao je Antonov, "nego također pokušavaju izazvati izravan vojni sukob između Ruske Federacije i NATO-a."
Nijedna strana ne popušta
Dok rat bliži devetom mjesecu, nijedna strana ne pokazuje znakove popuštanja.
U trenutnoj fazi Moskva pokušava obraniti četiri ukrajinske regije koje je Rusija pripojila na međunarodno nepriznatom referendumu održanom krajem rujna na okupiranim područjima. Ukrajinske snage napredovale su u protuofenzivi, ponovno zauzevši pokrajinski glavni grad Herson prošlog tjedna, ali ruske rakete i bespilotne letjelice nastavile su pljuštati diljem zemlje, teško oštetivši elektroenergetsku mrežu i ostavivši milijune ljudi bez struje dok se približava zima.
Kijev i Moskva također se međusobno optužuju da odbijaju pregovore na temelju obostrano prihvatljivih uvjeta.
NATO je podržavao Ukrajinu tijekom cijelog sukoba, šaljući joj ekonomsku i vojnu pomoć. SAD je osigurao oko 54 milijarde dolara pomoći od početka rata u veljači, a Bijela kuća je zatražila od Kongresa da odobri dodatnih 38 milijardi dolara nakon incidenta preko poljske granice.
Neki zapadni dužnosnici poput latvijskog ministra obrane i zamjenika premijera Artisa Pabriksa isprva su pozvali na aktiviranje Članaka 4 NATO-a u vezi s napadom, kako bi se saveznici okupili i raspravili sve vezano za situaciju i potencijalno razmotrili povećanje pomoći Ukrajini, koja je tražila naprednije zračne i proturaketne obrambene sustave. Druga klauzula NATO-a, članak 5, traži od nacija da kolektivno odgovore na svaki napad na državu članicu.
Kremlj odbacuje optužbe
Pozivi na takve mjere su se ohladili otkako su se pojavili dokazi da je udar izazvao ukrajinski projektil. Ali dok NATO nastavlja optuživati Rusiju za provociranje takvih incidenata kroz svoju vojnu kampanju, Antonov odbacuje takvo razmišljanje. "To je apsolutno neutemeljeno", istaknuo je.
"Kao odgovor na to", rekao je Antonov, "možemo samo reći, da Sjedinjene Države i njihovi sateliti nisu desetljećima pretvarali Ukrajinu u 'anti-Rusiju', Ruska Federacija ne bi pokrenula specijalnu vojnu operaciju."
Kremlj je svoju kampanju branio kao nužan korak odvraćanja rastuće potpore NATO-a Ukrajini dok se koalicija širila po cijelom postsovjetskom prostoru u istočnoj Europi. Ova potpora prethodi sadašnjem sukobu i prvi put je proširena 2014. nakon ustanka koji je na vlast doveo vladu koja je tražila bliže veze sa Zapadom i proruske pobune koja se pojavila u ukrajinskoj istočnoj regiji Donbas.
Ukrajina i njezini međunarodni pomoćnici, uključujući SAD, tu pobunu vide kao početak onoga što smatraju agresorskim ratom koji je prvi pokrenuo ruski predsjednik Vladimir Putin prije osam godina. Napetosti su dovele do najveće vojne mobilizacije u Europi od Hladnog rata i naglog povećanja američkih trupa raspoređenih na prvim linijama kontinenta, iako je Biden obećao da ih neće uključiti u borbe u Ukrajini.
Izvještavajući novinare u petak, tiskovna tajnica Bijele kuće Karine Jean-Pierre ponovno je potvrdila "pravo Ukrajine da se brani" i rekla da su američki i poljski dužnosnici bili u kontaktu s ukrajinskim kolegama "kako bi razjasnili činjenice" o onome što se dogodilo u utorak u istočnoj Poljskoj dok ukrajinsko Vijeće za nacionalnu sigurnost i obranu nastavlja istraživati incident.
Situaciju s ratom u Ukrajini možete pratiti iz minute u minutu OVDJE.
