Iako je ruska propaganda grandiozno izvještavala o posjetu kineskog čelnika Xi Jinpinga Moskvi, nedostajalo joj je sadržaja. U priopćenju je samo ponovljeno ono što je već više puta rečeno, a sastoji se od potpisanih sporazuma.
Kao finale nastojanja Kremlja da odnose s Kinom prikaže uspješnijim nego što doista jesu, Vladimir Putin je najavio "skoro sklapanje" novog ugovora o opskrbi plinom u okviru plinovoda Snaga Sibira 2 bez ikakvih dokaza. Niti u jednom zajedničkom dokumentu to nije spomenuto, a kineska strana šutjela je o tome, piše ruski istraživački portal The Insider.
Komična povijest izmišljanja informacija
Rusija ima komičnu povijest izmišljanja informacija o Snazi Sibira 2 u pokušaju dokazati da prvotni plinski ugovor nije bio samo de facto prijenos dvaju istočnosibirskih polja Kini, već početak globalnog pomaka ruskog plina na istok. Međutim, "zaokret" nije išao po planu. U svibnju 2015. godine, nakon prvog i jedinog značajnog ugovora o plinu s Kinom, Gazprom je najavio potpisivanje "glavnog sporazuma" za isporuku 30 milijardi kubičnih metara plina zapadnoaltajskom rutom (današnjom Snagom Sibira 2) s kineskim CNPC-om.
Za to vrijeme, čelnik Gazproma, Aleksej Miller, hvalio se da time da navodno potpisani sporazum ima “više od desetak pravno obvezujućih članaka”. Također je ustvrdio da su dogovoreni svi uvjeti izgradnje plinovoda, minimalne godišnje ugovorene količine, dnevne ugovorene količine, glavni parametri specifikacija kvalitete isporuke plina Kini i lokacija točke na kojoj će plinovod prelaziti rusko-kinesku granicu. Godinu dana kasnije, nastala je značajna neugodnost u vezi s tim "točkama sporazuma" kada je šef CNPC-a Wang Yilin kazao za Russia 24 da je za detalje sporazuma saznao tek putem medija. Danas je postalo očito da su Gazpromove tvrdnje o dogovaranju mnogih detalja oko opskrbe plinom preko Altaja svih ovih godina bile trivijalna neistina. To je zato što se uopće ne planira graditi plinovod preko Altaja, a Putin i Gazprom sada razgovaraju o sasvim drugoj ruti – kroz Mongoliju, što kineska strana nikada nije potvrdila.
Kini ne treba toliko ruskog plina
Imajući sve to na umu, očito je da nema vjerodostojnosti u ruskim izjavama o "napretku" pregovora o Snazi Sibira 2. Kina jednostavno ne treba toliko dodatnog plina iz Rusije – ona je praktički sve vlastite potrebe za sljedeća desetljeća pokrila vlastitom proizvodnjom, uvozom LNG-a i plinovodima iz središnje Azije i Mjanmara.
Osim plina, Putin nema puno toga u svom portfelju. Vrijedi napomenuti da od početka rata u Ukrajini prije 13 mjeseci niti jedan kineski investitor nije najavio ulazak u značajnije projekte u Rusiji, što je bitna točka o kojoj se previše ne govori. Građanima Rusije rečeno je da će kineske tvrtke zamijeniti zapadne kompanije koje se povlače, ali to se nije dogodilo. Postoje različiti razlozi za to, uključujući rizik od sekundarnih sankcija, depresivno rusko domaće tržište koje otežava ostvarivanje profita i nove stroge vojne odredbe o kretanju kapitala, kao što su ograničenja deviznih operacija i potreba za dobivanjem posebnih dozvola za kupnju i prodaju ruske imovine. Sve to izaziva mnogo glavobolje, a daje malo koristi.
Kina neće u Rusiju ulagati kao Zapad
Još jedan temeljni problem je što za razliku od Zapada, koji Rusija nastoji demonizirati, azijske zemlje, posebice Kina, nemaju interesa ulagati u razvoj Rusije o onoj mjeri u kojoj su to činile zapadne zemlje tijekom protekla tri desetljeća. Unatoč tomu što Rusija prikazuje Zapad kao lažljivog protivnika, sav razvoj i modernizacija Rusije od 1980-ih naovamo postignuti su zahvaljujući zapadnom kapitalu, tehnologiji i znanju. Međutim, Azija definitivno nije spremna postati donator modernizacije Rusije u istoj mjeri. Da ne bude zabune, niti jedna azijska država nije zainteresirana da se Rusija pojavi kao novi i snažan konkurent u proizvodnom sektoru.
Jedan od najznačajnijih primjera ovog problema je zajednički visokotehnološki projekt s Kinom za stvaranje novog širokotrupnog zrakoplova, CR929. Kada je prije 11 godina pokrenut taj projekt, obećano je da će suradnja Rusije i Kine stvoriti konkurenta Boeingu i Airbusu. No, na kraju se dogodilo to da je Rusima rečeno da neće smjeti sudjelovati u marketingu zrakoplova u Kini. Zbog toga nije bilo jasno koja bi bila svrha ruskog sudjelovanja u tom projektu. Potpredsjednik vlade Jurij Borisov prošle je godine priznao da se Kinezi postupno povlače iz suradnje s Rusijom u ovom projektu te da isti “ne napreduje na način koji nama odgovara“.
“Kina je sve manje zainteresirana za naše usluge… naše sudjelovanje se smanjuje”, kazao je Borisov.
Pristali biti dobavljač jeftinih sirovina
Nedavno je potpredsjednik ruske vlade Denis Manturov objavio da Rusija snižava svoj status u projektu s punopravnog partnera na dobavljača jedinica i komponenti. To znači da će avion biti izgrađen, ali bez Rusije.
Zapravo, čini se da je glavna uloga Rusije u njezinim gospodarskim odnosima s Kinom uloga dobavljača sirovina po nižim cijenama. Na temelju poznatih količina isporuka plina plinovodom Snaga Sibir (15,5 milijardi kubičnih metara) i prihoda (4 milijarde dolara), cijena isporuke plina u Kinu plinovodima procjenjuje se na oko 260 dolara za 1000 kubičnih metara, što je znatno niže od cijena LNG-a u Aziji (oko 1200 USD za 1000 kubnih metara) i Europi (više od 1300 USD u prosjeku, TTF Hub). Ugljen se također prodaje uz velike popuste. Prema Maksimu Basovu, generalnom direktoru najvećeg ruskog proizvođača ugljena, SUEK-a, na azijskim tržištima, uključujući Kinu, "ruski popust može doseći 50 posto ili više u usporedbi sa sličnim proizvodima iz Australije."
Gospodarska suradnja između Rusije i Kine uglavnom je jednostrana, pri čemu Rusija uglavnom izvozi jeftine sirovine u Kinu, a uvozi robu široke potrošnje i industrijske proizvode lošije kvalitete. Logistički troškovi čine robu iz Kine skupljom od one iz tradicionalne Europe čiji se dobavljači nalaze bliže zapadnom dijelu Rusije gdje je koncentrirana glavnina gospodarske aktivnosti zemlje.
Gospodarska suradnja dosegla granice
Može li Kina pomoći Putinu u zaobilaženju zapadnih sankcija - postavlja ptanje The Insider. Iako su uloženi određeni napori, postoje ograničenja ovog pristupa. Nedavno su se ruski dužnosnici i biznismeni požalili da rad s kineskim kolegama postaje sve veći izazov. To je djelomično tako zbog činjenice da su kineske banke usko povezane s globalnim financijskim sustavom. Primjerice, ako je ruska banka isključena iz SWIFT-a, kineske banke će vjerojatno odbiti raditi s njom.
Primjetan nedostatak napretka i opipljivih rezultata nakon posjeta Xi Jinpinga Rusiji ukazuje da je potencijal za preusmjeravanje gospodarskih tokova prema Kini dosegnuo svoju granicu. Rusija je pokušala razviti gospodarske veze s Kinom povećanjem obujma izvoza sirovina, ali ta je strategija neučinkovita jer su cijene na ovom tržištu često nepovoljne, a neće učiniti ništa za rusko gospodarstvo i proračun. Nadalje, iako su opskrbe plinom preko Snage Sibira oslobođene poreza, to ne rješava rastući proračunski deficit Rusije.
Xi treba Putina kao 'lošeg policajca'
Ključna poruka Kine Rusiji je da ne namjerava pružiti onu razinu potpore razvoju Rusije kao što je to činio Zapad. Kina je jasno dala do znanja da će pružiti samo minimalnu pomoć kako bi Rusija opstala i ne bi trebala očekivati nikakve donacije. Ni Kina ne želi vidjeti Rusiju kao konkurenta na tržištu visoke tehnologije.
To ne znači da Kina nije voljna surađivati s Rusijom - Xi Jinping još uvijek treba Putina kao "lošeg policajca" da se suprotstavi Zapadu, što Kina nije spremna učiniti izravno. Putinov agresivan stav prema zapadnim demokracijama daje Kini određenu prednost u međunarodnoj politici, jer joj omogućuje da zadrži dobar imidž dok Rusija preuzima krivnju za agresivne akcije. Ova se strategija često naziva "ako ne pristanete na moje uvjete, pozvat ću bandu", pri čemu Putin i njegov krug igraju ulogu gangstera. Kina ima koristi od aktualnog Putinovog sukoba sa Zapadom zbog ruske agresije u Ukrajini, jer to opterećuje resurse Zapada.
Nisu zainteresirani za spašavanje Rusije
S druge strane, kineski partneri su vrlo praktični i nemaju namjeru podnijeti sav teret spašavanja Putinova sustava koji je neučinkovit. Taj sustav ne može se kompetentno boriti ni upravljati gospodarstvom, a već je praktički sve upropastio. Isto vrijedi i za predložene kineske isporuke oružja Rusiji, koje bi ozbiljno naštetile međunarodnom ugledu Kine, a ne bi pomogle Putinu da dobije rat. Kina će oklijevati sve dok ne bude imala punu kontrolu nad situacijom, a kao što znamo, Putin inzistira na tome da on sam kontrolira tijek rata.
Kao rezultat svega toga, čini se da je nedavni posjet Xi Jinpinga Moskvi bio neproduktivan. Vjerojatno je želio čuti Putinov plan za izlazak iz teške situacije koju je sam stvorio. No, sudeći po slaboj završnoj izjavi, Putin nije uspio uvjeriti svoga kineskog kolegu. Kina će vjerojatno nastaviti davati minimalnu podršku Rusiji kao korisnom savezniku protiv Zapada, ali nije zainteresirana za spašavanje ili promicanje prosperiteta Putinova neučinkovitog sustava.
