Rusija je u petak pokrenula novi val raketnih napada na energetsku infrastrukturu diljem Ukrajine. Rusko ministarstvo obrane tu je informaciju potvrdilo, ali nije navelo o kojim se objektima radi. Rečeno je i da je napad blokirao prijevoz stranog oružja i streljiva željeznicom do bojišta u Ukrajini.
Ukrajinski ministar energetike German Galuščenko izvijestio je da je Rusija raketama i bespilotnim letjelicama pogodila elektroenergetska postrojenja u šest regija, uzrokujući nestanak struje u većem dijelu zemlje.
Ruska vojska u subotu je 16 puta napala grad Herson, a ruske trupe granatirale su istoimenu regiju više od 60 puta koristeći topništvo, minobacače i tenkove. Lokalni dužnosnici javili su da su da su tri civila teže ozlijeđena te da su u napadima oštećene stambene kuće i željeznička stanica.
Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine objavio je da je ukrajinska vojska tijekom posljednja 24 sta odbila ruske napade u blizini Kremine, Šipilivka i Bilohorivka u Luhanskoj oblasti te Krasne Hore, Bahmuta, Ivanivske i Paraskoviivka u Donjeckoj oblasti.
Gradonačelnik Kijeva, Vitalij KličKo, ranije je izjavio da Rusija ima za cilj osvojiti cijelu Ukrajinu te da Kijev neće sjesti za pregovarački stol dok posljednji ruski vojnik ne napusti zemlju.
"Kijev je bio i ostao meta agresora. Kijev je srce Ukrajine. On je prijestolnica i glavna meta (…) Cilj Rusije je cijela Ukrajina. Oni žele cijelu Ukrajinu. Oni će ići tako daleko koliko im mi dopustimo da idu", upozorio je Kličko.
Vojna uprava Kijevske oblasti izvijestila je u subotu da postoji prijetnja od napada ruskih bespilotnih letjelica na regiju, a u gradu su se oglasile uzbune od zračnog napada.
Prigožin: 'Moramo tiho zauzeti Bahmut'
Jevgenij Prigožin, vlasnik plaćeničke grupe Wagner, kazao je da ruske snage moraju zauzeti ukrajinsko uporište Bahmut kako bi nastavile sa svojom vojnom operacijom.
"Bahmut je potreban kako bi naše trupe mogle bez problema djelovati. Zašto se za taj grad kaže da je 'stroj za mljevenje mesa'? Jer ukrajinska vojska šalje sve više i više jedinica. Vjerojatno je prerano reći da smo blizu. Mnogo je cesta prema van, a manje cesta prema unutra. Ukrajinske trupe su dobro uvježbane… Kao i svaki veliki grad, nemoguće ga je zauzeti direktno. Snalazimo se vrlo dobro. Prvo moramo tiho osvojiti Bahmut, a onda možemo jasno i glasno reći da smo ga zauzeli", rekao je Prigožin.
Prema njegovoj procjeni, Rusiji bi moglo trebati od 18 mjeseci do dvije godine da u potpunosti osigura kontrolu nad istočnim industrijskim središtem - Donbasom.
"Rat bi mogao trajati tri godine ako Rusija odluči zauzeti teritorije istočno od rijeke Dnjepar", kazao je Prigožin.
Prema informacijama SAD-a, polovica ruskih glavnih borbenih tenkova vjerojatno je uništena u borbi ili zarobljena od strane Ukrajine, dok je Britanija najavila da će njezini tenkovi Challenger 2 biti raspoređeni u Ukrajini u ožujku. Njemačka i saveznici namjeravaju do travnja u Ukrajinu poslati i bataljun tenkova Leopard 2, dok je SAD obećao 31 tenk M1 Abrams, ali se očekuje da će trebati znatno više vremena da američki tenkovi stignu do Ukrajine.
Mirovni plan UN-a za Ukrajinu
Dok u Ukrajini traju žestoka ruska granatiranja, svim članicama UN-a - osim Rusiji i Bjelorusiji - podijeljen je nacrt rezolucije o postizanju trajnog mira u Ukrajini. Prema informacijama diplomata, pregovori o tekstu započeli su u subotu ujutro. Dokument koji naglašava potrebu za mirom - osigurava 'suverenitet, neovisnost, jedinstvo i teritorijalni integritet Ukrajine' u skladu s načelima Povelje UN-a - manjeg je opsega od mirovnog plana u 10 točaka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Rezolucijom se potvrđuje da se nijedan teritorij stečen prijetnjom silom ili uporabom sile neće smatrati legalnim te poziva sve zemlje 'da surađuju u duhu solidarnosti kako bi se pozabavili globalnim utjecajem rata na sigurnost hrane, energiju, financije, okoliš te nuklearnu sigurnost i sigurnost'.
Iako se u posljednje vrijeme ponovno otvara pitanje pregovora između Rusije i Ukrajine, savjetnik Zelenskog, Mihajlo Podoljak, poručio je da pregovori s Rusijom sada ne dolaze u obzir.
"Moskva se odbija povući s okupiranih ukrajinskih teritorija i priznati zločine. Pregovori ne dolaze u obzir, samo pobjeda jer inače rat u Europi neće stati te će Rusija kriminalno dominirati svijetom", tvitao je Podoljak.
Sastanak ukrajinskih dužnosnika s predstavnicima MMF-a
Ukrajinske dužnosnike sljedećeg tjedna čeka sastanak s osobljem Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Varšavi, dok Ukrajina vrši pritisak na program zaduživanja vrijedan više milijardi dolara kako bi pokrila svoje potrebe za financiranjem usred rata s Rusijom.
U Varšavu će krajem veljače i američki predsjednik Joe Biden, koji će iskoristiti tu priliku kako bi okupio saveznike s ciljem održanja koalijce koja podržava Ukrajinu.
