Početak nastave prije 8.30 sati ujutro ima negativne posljedice po psihičko zdravlje djece, ali i za znanost, tvrdi Henry Nicholls, srednjoškolski nastavnik i novinar The New York Timesa.
U nastavku prenosimo dijelove njegovog članka:
"Nova školska godina ponovno je počela za još jednu generaciju tinejdžera. Pitanje je hoće li je moći maksimalno iskoristiti? Mnogi od njih prisiljeni su na prerano ustajanje kako bi na vrijeme stigli u školu, a preko noći se ne mogu oduprijeti čarima sveprisutnih ekrana. Takav dvostruki problem savršeni je recept za manjak sna.
Troje od četvero svih učenika od devetog do dvanaestog razreda u Americi ne ostvaruje minimalnu preporučenu količinu sna od osam sati, koju Američka akademija medicine sna propisuje za njihovu dobnu skupinu. Nedostatak sna je loša stvar. Ljudi često pričaju o spavanju kao o nekoj vrsti smetnje, a uskraćivanje sna smatraju pozitivnim izazovom s kojim se treba suočiti.
Takvi su ljudi opasni".
Smanjena pažnja i smetnje u pamćenju
"Nedostatak sna prvenstveno dovodi do smanjenja pažnje i smetnji u pamćenju koje rezultiraju ometanjem učenikova napretka i smanjenjem njegovih ocjena. Još je više zabrinjavajuće da nedostatak sna često uzrokuje probleme s raspoloženjem i emocijama te time povećava rizik od psihičkog oboljenja. Kronični nedostatak sna veliki je faktor rizika od pretilosti, dijabetesa tipa 2, povišenog krvnog tlaka (hipertenzije), kardiovaskularnih bolesti i raka. Uz sve to, ako patite od kroničnog nedostatka sna, veća je vjerojatnost da biste mogli zaspati za volanom.
Zato je važno razumjeti zbog čega tinejdžeri često ne spavaju dovoljno te kako im odrasli mogu u tome pomoći.
Prvo, važno je sjetiti se osnova biologije. Nakon puberteta, adolescenti više nisu ranoranioci kao u djetinjstvu. Njihov bioritam postaje sličniji onome noćne ptice, s obzirom da tada sve češće ostaju budni do kasno i zatim spavaju duže ujutro. Sve to nije dio osmišljene strategije frustriranja roditelja, nego činjenica da se u toj dobi mijenja način na koji mozak reagira na svjetlost".
Nove navike mladih
"Nove tehnološke navike ovdje ne pomažu previše. Sve više tinejdžera uključeno je u aktivnosti koje podrazumijevaju gledanje u ekran do kasno u noć. Sudeći po izvješću koje je ove godine objavio istraživački centar Pew Research Center, 95 posto djece u dobi između 13 i 17 godina sada ima pristup pametnom telefonu.
Godine 2012. taj je postotak iznosio oko 37 posto, a 2015. iznosio je 73 posto. Istraživanje Centra za kontrolu i prevenciju bolesti od prošle godine otkrilo je da 43 posto učenika srednje škole noću igra računalne ili video igre dulje od tri sata tijekom radnog tjedna.
S obzirom na maratonsko gledanje sadržaja koje propagiraju giganti poput Netflixa i YouTubea te na pritisak korištenja društvenih mreža kao što su Facebook, Instagram i Snapchat koji im nameće okolina, ukupno vrijeme koje tinejdžeri dnevno provode ispred ekrana u prosjeku premašuje šest sati.
"Sve veća količina vremena provedenog ispred ekrana posebno je problematična za san. Ona ne samo da oduzima vrijeme potrebno za ispunjenje ostalih aktivnosti, već i plavo svijetlo koje emitiraju LED ekrani, televizori i tableti potiskuje izlučivanje melatonina u tijelu, hormona koji nas upozorava da je vrijeme za spavanje. Pretjeran boravak pred ekranom noću signalizira našem mozgu da je još uvijek dan, ne dopuštajući tijelu da zaspi."
Uloga roditelja
"Roditelji bi trebali djeci ograničiti boravak ispred ekrana, naučiti ih odgovornom korištenju elektroničkih uređaja te ih pohvaliti ako sami reguliraju vlastitu upotrebu medija. Neposredno prije spavanja u kući bi se trebala ugasiti jaka svjetla, izbjegavati uređaji i žarke LED žarulje koje često nalazimo u kuhinjama i kupaonicama.
Pretjeran boravak pred ekranom popraćen je još jednom opasnom tradicijom - preranim početkom nastave u srednjim školama. Ako pogledamo podatke iz 2015. godine, tad je nastava u 85 posto srednjih škola započinjala prije 8.30 sati ujutro, dok je u jednoj od deset škola nastava počinjala prije 7.30 sati. Tjeranje tinejdžera van iz kreveta u 6 sati ujutro jednako je buđenju odraslog čovjeka u 4 sata ujutro. Mozak je u tom slučaju na najnižoj razini aktivnosti sljedeća 24 sata, što potvrđuje jednosložno gunđanje tinejdžera dok se gegaju do školskog autobusa.
Godine 2014., Američko pedijatrijsko društvo predložilo je da viši razredi osnovne škole i sve srednje škole ne započnu s nastavom prije 8.30 sati ujutro, što sad podržava i Američko medicinsko udruženje, Centar za kontrolu bolesti (CDC) i mnoge druge zdravstvene organizacije".
Učinak pomicanja nastave na kasniji termin
"Gdje god su škole uspjele pomaknuti nastavu na kasniji termin, učenici su dobili više sna, prisustvo nastavi je poraslo, ocjene su se poboljšale i značajno se smanjio broj automobilskih nesreća. RAND korporacija procijenila je da bi otvaranje školskih vrata nakon 8.30 sati donijelo najmanje 83 milijarde dolara državnoj ekonomiji unutar deset godina, i to kroz poboljšanje obrazovnih rezultata i smanjenje broja prometnih nesreća.
Brookings Institut izračunao je da bi kasniji početak nastave doveo do prosječnog povećanja cjeloživotne zarade od 17.500 dolara.
Od 2014. godine nekoliko je saveznih država prihvatilo zakone vezane za početak nastave. U kolovozu su zakonodavci u Kaliforniji prihvatili zakon koji bi išao još dalje – do 2021. godine većina viših razreda osnovne škole i sve srednje škole u čitavoj državi morale bi počinjati s nastavom u 8.30 sati ili kasnije".
Smith: "To je posve neprihvatljivo"
"Bila je to povijesna odluka, ističe Terri Ziporyn Smith iz lokalne organizacije Start School Later, koja se bori za tu promjenu od 2011. godine.
"Postaje sve neprihvatljivije održavati nastavu u nezdravom vremenu, a ovaj zakon odražava tu ideju", rekla je. No, guverner Kalifornije, Jerry Brown, uložio je svoje pravo veta na zakon, unatoč protivljenju lokalnih službenika, što je zaista porazna odluka.
Ona pokazuje tragičnu nebrigu i za mentalno zdravlje djece i za znanost. No, Snider je i dalje optimistična.
"Prije ili kasnije, ovakav će zakon, napravljen u najboljem interesu djece, biti prihvaćen. Samo je pitanje vremena", dodaje.
Roditelji se moraju glasno izjasniti o tome zašto je ova promjena važna, moraju se udružiti sa znanstvenicima koji se bave spavanjem, zdravstvenim stručnjacima i nastavnicima kako bi vrijeme početka nastave stavili na dnevni red prvo lokalne, a onda i državne vlasti.
Promjena radnog vremena institucije koja je toliko važna za zajednicu nikako nije jednostavna. To traži snažno vodstvo i prilagodbu tvrtki koje vode školske autobuse te ustanova koje nude usluge poput brige za djecu ili izvannastavnih klubova. No, unatoč svemu tome, takva bi se promjena dugoročno isplatila. Nezamislivo je da bi škole radile s azbestom u zidovima, bez centralnog grijanja zimi ili sa štakorima u kuhinji.
Početak nastave prije 8.30 sati trebao bi biti jednako neprihvatljiv", zaključuje Nicholls za New York Times.
