Sporazum je između dvije zemlje potpisan 2000. godine s ciljem rješavanja viška plutonija u vojne svrhe, odnosno svaka zemlja se obvezala riješiti oko 68 tone plutonija, te ga pretvoriti u gorivo za nuklearne elektrane. Sporazum je stupio na snagu 2010. godine. Iako smatran ključnim za nuklearno razoružanje, taj sporazum nikada nije u potpunosti proveden, piše Reuters.
Putin je u ponedjeljak ruskom Parlamentu uputio i prijedlog zakona u kojem postavlja niz preduvjeta koje SAD mora ispuniti kako bi se sporazum nastavio.
Među uvjetima koje je postavio su smanjenje američke vojne infrastrukture i vojna snaga u zemljama koje su primljene u NATO nakon 1. rujna 2000. godine. Potom ukidanje svih američkih sankcija protiv Rusije i naknada za štetu koju su uzrokovali.
Potpuna suspenzija
2010. godine ova dva hladnoratovska rivala potpisala su dodatni protokol koji je trebao stupiti na snagu 2018. godine, no Putinovim dekretom sporazum je sada u potpunosti suspendiran.
Svoju odluku ruski je predsjednik opravdao priopćenjem u kojem kaže kako je do ovakve odluke došlo nakon 'radikalnih promjena okolnosti i pojavom prijetnje strateškoj stabilnosti te zbog neprijateljskih poteza Washingtona prema Rusiji i njegova neispunjavanja obveza'. Dodao je i kako je Washington nije u stanju osigurati provedbu skladištenja viška plutonija.
17.000 komada nuklearnog oružja
Ruski predsjednik Putin već je ranije ove godine optužio Washington da ne poštuje sporazume o plutoniju ne bi li sačuvao svoje obrambene sposobnosti.
U trenutku potpisivanja sporazuma između Moskve i Washingtona kojeg su potpisali ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i državna tajnica Hillary Clinton obje su se strane zalagale za odlaganje plutonija. Clinton je tada izjavila kako se radi o količini materijala dovoljnoj za izradu gotovo 17.000 komada nuklearnog oružja. Sporazum između Moskve i Washingtona smatrao se znakom obnavljanja suradnje bivših neprijateljskih zemalja s ciljem zaustavljanja širenja nuklearnog naoružanja.
Podsjećamo, Amerika, kao i Europska unija nametnule su niz sankcija protiv Rusije nakon aneksije Krima 2014. godine, kao i zbog ruske podrške separatista u istočnoj Ukrajini. Napetost između dvije zemlje posebno je porasla proteklog mjeseca, odnosno od začetka ruske kampanje na području Sirije, koju su mnogi nazvali 'ratnim zločinom'.
