Loza na obroncima uz dolinu rijeke Mosel je obrana, privremeni ležajevi smješteni po barakama i garažama su uklonjeni, a sezonski radnici su se vratili u svoje zemlje na istoku Europe, piše Deutsche Welle.
Začarani krug
U mjesecima u kojima su brali lozu u Njemačkoj, njihova su polja u Poljskoj, Bugarskoj ili Rumunjskoj obrađivali radnici koji žive još istočnije, Ukrajinci, Moldavci i Gruzijci. Sve je to radna snaga koja je tako malo plaćena da te poslove ne žele raditi niti Poljaci, Bugari ili Rumunji. Oni pak radije odlaze u Njemačku, gdje mogu zaraditi više i gdje opet nema Nijemaca koji bi željeli raditi za tako male nadnice.
Ekonomisti govore o procesu u kojem svi zarađuju i imaju korist. Sindikati pak strahuju da je to tek sve složeniji lanac izrabljivanja. Stručnjaci za tržište rada smatraju da će se ova, kako se stručno zove "cirkularna migracija" u Europi još više širiti idućih godina.
Mnoga poduzeća hladnokrvno iskorištavaju tu konkurenciju, tvrdi Harald Wiedenhofer iz Europskog saveza sindikata djelatnika u poljoprivredi, industriji hrane i turizmu.
Od takve zarade ne može se ni živjeti
U Njemačkoj, Španjolskoj, Poljskoj, posvuda postoji trend toliko malo plaćati za jednostavan rad da njega mogu željeti samo radnici iz siromašnijih zemalja. Ali čak ni tim ljudima često ta zarada nije dovoljna da bi od nje mogli živjeti.
Kad je riječ o minimalnim nadnicama, sve je više zemalja Europske unije koji određuju takvu granicu, iako ona nije tako visoka kakvu bi željeli u sindikatu. Njemačka je zapravo jedna od posljednjih zemalja EU koja nema zakonski određenu minimalnu nadnicu i već ove godine je njena vlada najavila takav propis. Ali i dalje ima načina da se izigraju takva pravila i minimalne naknade.
Naplaćuju im smještaj, a spavaju na podu u garaži
Tako su i u vinogradima oko rijeke Mosel njihovi vlasnici od obećanih sedam eura na sat odmah umanjili trošak smještaja, iako su radnici spavali u njihovoj garaži na madracu smještenom na podu.
Drastičan primjer je njemačka mesna industrija koja trenutno zapošljava 15.000 radnika iz Rumunjske, koji rade za tri do šest eura po satu. To je moguće putem takozvanih ugovora o radu među poduzećima i kakva su moguća u Europskoj uniji. Tako naprimjer njemačka klaonica naruči od jedne rumunjske tvrtke klanje i razlaganje 100.000 svinja, ali u Njemačkoj i za fiksni iznos. U takvom poslovnom modelu onda nema mjesta njemačkim odredbama o nadnicama, jer to zapravo radi jedna tvrtka iz Rumunjske.
http://www.dw.de/lanac-izrabljivanja-kroz-europu/a-17382065