Pristup Kremlja mogao bi se opisati kao "nelinearni rat": taj je izraz upotrijebio Vladislav Surkov, bliski savjetnik predsjednika Vladimira Putina u kratkoj prici koju je pod svojim pseudonimom Nathan Duvovitsky objavio tek koji dan prije ruske aneksije Krima.
Surkov pise o nelinearnom ratu: U primitivnim ratovima 19. i 20. stoljeca borile su se samo dvije strane. Dvije drzave, dva bloka saveznika. Sada su se sukobile cetiri koalicije. Ne dvije protiv drugih dviju, ili tri protiv jedne. Sve protiv svih", kaze Surkov u distopiji koju je smjestio u buducnost, "nakon petoga svjetskog rata".
Osoba koju smatraju izumiteljem sustava "upravljane demokracije" kakva dominira Rusijom 21. stoljeca u ovoj se prici okrece vanjskoj politici i stvara svijet u kojem vise ne vrijede stare geopoliticke paradigme.
Stari savezi poput NATO-a ili EU-a znace manje od komercijalnih odnosa s nominalno zapadnim tvrtkama poput Exxona, BP-a ili Mercedesa. Zapad se htio ubrzanim prihvacanjem Rusije u globalno gospodarstvo osigurati od eventualne agresije, ali Kremlj je brzo shvatio da upravo takvim povezivanjem Rusija moze nekaznjeno izvrsiti agresiju.
"Mnoge ce pokrajine prici jednoj strani. Mnoge drugoj. Jedan grad, ili narastaj, ili rod, otici ce na trecu stranu. A onda ce mijenjati strane, katkad i usred bitke jer su im ciljevi raznorodni, a vecina rat smatra samo dijelom toga procesa. I to ne nuzno najvaznijim dijelom", napisao je prorocanski Surkov.
Neizravna intervencija
Upravo se takav pristup "neizravne intervencije" moze prepoznati u ukrajinskim dogadajima u kojima najbogatiji Ukrajinac Rinat Ahmetov, milijarder iz Donjecka ili Mihail Dobkin koji je nekad bio na vlasti u Harkivu, a sad je predsjednicki kandidat, javno daju potporu novoj vlasti, ali od nje ipak i strahuju jer su nekad podupirali i svrgnutoga predsjednika Viktora Janukovica. Nuzna im je "prava doza separatizma" koja jamci sigurnost i njima i njihovim globalnim financijskim interesima. Korporativni klisej "razmisljaj globalno, djeluj lokalno" prepoznaje se kao ruski moto u Donbasu.
"Nelinearni" senzibilitet Kremlja prepoznatljiv je i u manipuliranju zapadnim politicarima i medijima. Kremlj 20. stoljeca mogao je lobirati samo medu sovjetskim simpatizerima na ljevici, a danasnji kaleidoskopom razlicitih poruka stvara raznorodne saveznike. Protueuropejstvo privlaci madarski desnicarski i nacionalisticki Jobbik, krajnjoj se ljevici svida prica o borbi protiv americke hegemonije, americki religiozni konzervativci slazu se s kremaljskim protivljenjem homoseksualizmu.
U medijima se pojavljuju tekstovi u kojima autori zaboravljaju spomenuti svoje veze s Kremljem, bila tu rijec o Ketchumu, tvrtki za PR koja u Huffington Postu objavljuje prokremaljske uvodnike, ili o protumajdanskim clancima u Spectatoru u kojima autor, britanski povjesnicar John Laughland izostavlja podatak da je direktor think-tanka koji je osnovan u suradnji s osobama povezanima s Kremljem. Sukob interesa opovrgava i utjecajni njemacki politicki konzultant Alexander Rahr koji placu prima kao savjetnik njemacke energetske tvrtke Wintershall, partnera ruske plinske kompanije Gazproma.
Globalno selo protiv nelinearnog rata
Za borbu protiv nelinearnog rata nuzne su nelinearne mjere, pise Foreign Policy. Antikorupcijske nevladine organizacije moraju dobiti potporu kako bi mogle vrsiti snazna i svakodnevni pritisak na korumpirane mreze, kako bi ih prokazivale i natjerale zapadne vlade da provode vlastite zakone o pranju novca.
Nuzno je shvatiti i da Kremlj globalizaciju ne dozivljava kao "kic slicicu" s naslovnice godisnjeg izvjestaja Svjetske banke ili Microsoftova oglasa. Za Moskvu je globalizacija neka vrsta "korporativne pljacke" - izrazito nasilne postsovjetske verzije preuzimanja poduzeca: nakon kupnje manjinskoga udjela potpuni se nadzor stjece bilo kojim sredstvom, od laznih uhicenja i mafijaskih prijetnji do otmica, ucjena i dezinformiranja.
Kad je poznato rusko iskustvo kapitalizma i cinjenica da i pripadnici elite katkad svoju zemlju opisuju kao "manjinskoga dionicara u globalizaciji", cini se da je Rusija najveci svjetski "korporativni pljackas".
Nelinearnim ratom geopoliticki pljackas moze svoju razmjernu slabost pretvoriti u prednost. Zato se, ma koliko Zapad govorio o ruskoj izolaciji, ekonomije u jacanju poput brazilske, indijske ili kineske ne natjecu u kritiziranju aneksije Krima. Naprotiv, Rusija je i Kini i Indiji zahvalila na razumijevanju u tom slucaju.
Bez obzira na to sto kaze americki predsjednik Barack Obama, mozda je danas ipak rijec o sukobu ideja, ali ne ideje kapitalizma i komunizma, ili progresivaca s konzervativcima, nego lijepe i nestvarne ideje "globalnoga sela" s idejom "nelinearnog rata".
Naivno je pretpostaviti da bi Zapad za ovu bitku mogao iskoristiti formulu koja se u Hladnome ratu pokazala kao pobjednicka. U bici kapitalizma protiv komunizma slobodno trziste, pop kultura i demokracija pokazali su se jacima od politbiroa, planske ekonomije i socrealizma.
Ali nova Rusija i nova Kina prihvatile su zapadnu kulturu, njihovi imucni voze BMW, snalaze se na svjetskim burzama i slusaju zapadnu glazbu, ali bliska im je i protuzapadna retorika i nasladivanje americkim neuspjesima.
Kad je prije nekoliko dana osvanuo na popisu Putinu bliskih ljudi na koje se odnose zapadne sankcije, Surkov se narugao mogucnosti da ostane bez americke vize. "Mene u SAD-u zanimaju samo Tupac Shakur, Allen Ginsberg i Jackson Pollock. Za uzivanje u njihovu radu vizu ne trebam, ja ne gubim nista".
Ruski predsjednik Vladimir Putin drzi da je ukrajinska kriza posljedica neodgovornih politika i rjesenje vidi u ravnopravnom dijalogu Kijeva i separatista, a na dijalog o ustavnoj reformi i povlacenje ukrajinske vojske s istoka zemlje pozvao je u cetvrtak i njegov sef diplomacije. "Primjer naseg susjeda, nase bratske Ukrajine, jasno govori da neodgovorne politike izazivaju visestruke nevolje i gubitke", rekao je u cetvrtak Putin u Kremlju. Njegov ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u telefonskim razgovorima s kolegama iz Njemacke i Francuske pozvao je vlasti u Kijevu na odgovornost. "Besmisleno" je da Ukrajina odrzava predsjednicke izbore 25. svibnja sve dok vlada u Kijevu ne prekine vojne operacije protiv separatista na istoku i ne pocne nacionalni dijalog o ustavnoj reformi, rekao je Lavrov francuskome kolegi Laurentu Fabiusu. U razgovoru s njemackim kolegom Frankom-Walterom Steinmeierom Lavrov je izrazio "duboku zabrinutost" jer Kijev omalovazava prijedloge Moskve i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) za razrjesenje krize. Vlasti u Kijevu "dovode u pitanje napore OESS-a da se pokrene nacionalni dijalog", rekao je.
