Strpljivo su ga čekali više od sat vremena. A onda se konačno pojavio. Nonšalantno je ušao u salu, moderator mu je prepustio govornicu i…
Cijela dvorana ustala je i pozdravila predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina dok je ulazio u dvoranu u kojem je danas sudjelovao na Valdaj diskusionom klubu, 19. po redu godišnjem skupu kojega se na Zapadu, između ostalog, naziva i "ruskom verzijom Davosa" te "visokom konferencijom ruskih elita".
"Tzv. zapad kakav je bio, jer u njemu nema jedinstva, ali nazovimo ga Zapadom, posljednjih je godina, posebno posljednjih mjeseci poduzeo određene korake eskalacije. On uvijek traži eskalaciju. U tome nema ničega novog", kazao je.
Potom je redom optužio Zapad za sve ono što se događa u Ukrajini, za "provokacije oko Tajvana", za destabiliziranje svijeta, kao i energetska tržišta i tržišta hrane. Za ovo potonje kazao je da je to posljedica "sistemskih grešaka Zapada".
Ovogodišnja tema skupa koji je započeo u ponedjeljak i završava danas je: "Posthegemonijski svijet: Pravda i sigurnost za sve." Skup se, inače, diljem svijeta liberalne demokracije smatra dijelom globalne ruske višegodišnje propagandne strategije.
Ove godine "Valdaj" se održava u vrijeme nove eskalacije ruskog rata u Ukrajini, kratko prije završetka NATO-ovih vojnih vježbi nuklearnog odvraćanja i netom uoči početka vojnih vježbi nuklearnih snaga vojske Rusije.
Putin je Zapad optužio praktično za svaki problem u svijetu, konačno i za sukob oko Ukrajine u kojoj Rusija drži pod okupacijom nekoliko regija: "Vlast nad svijetom, to je točno ono što je Zapad odlučio uložiti u ovu igru. A ta igra je prljava, opasna i krvava." Još je dodao da "tko sije vjetar, žanje oluju".
"Osporava suverenitet nacija i naroda", nastavio je dalje optuživati, "njihov identitet i posebnost i nimalo ne mari za interese drugih zemalja."
Predsjednik Rusije dalje je ustvrdio da "čovječanstvo ima dvije opcije"; ili će "ili će se svi ti problemi nakupiti i sigurno nas sve uništiti" ili će se različite zemlje okupiti "kako bi pronašle rješenja". "Bolje prije nego poslije", kazao je. "Ja sam razuman čovjek", ustvrdio je u jednom dijelu govora.
Zanimljivo je da je Putin u govoru nakratko kao globalni problem koji može uništiti čovječanstvo, spomenuo i klimatske promjene. Konstatirao je da se njene posljedice već osjećaju.
Podsjetimo, na klimatskoj konferenciji u jesen 2021. Rusija, u trenucima kad se već oblikovala zajednička izjava sudionica, izašla sa svojom klimatskom strategijom o klimatskoj neutralnosti tek 2060. godine.
U govoru se pozivao na izjave Aleksandra Soljženicina, ruskog pisca, političkog zatvorenika u doba SSSR-a koji je u 1990-ima mnoge iznenadio nacionalističkim i vjerskim tradicionalističkim stavovima, zatim carskog ekonomista Nikolaja Danilevskog iz 19. stoljeća i još neke ljude iz povijesti koje smatra uzorima.
Putin je u govoru prošao kroz niz kritika na račun Zapada; od ubojstva iranskog generala Qasema Soleimanija u ratu u Siriji, preko "korištenja dolara kao oružja" i organiziranja "obojenih revolucija", sve do dijela govora o Zapadu kao svijetu kršćanskih vrijednosti, o Zapadu islamskih vrijednosti nasuprot "Zapadu nasilja"…
"Zapadne elite nemaju pravo određivati drugima da slijede njihov put", kazao je, te je u tom dijelu Zapad optužio za to da "postaje sve netolerantniji".
Putin niti ovaj put nije izostavio spomenuti prava seksualnih manjina na Zapadu. Rekao je da on osobno "nema nikakvih problema ako oni žele te svoje LGBT stvari", ali…: "Ako će oni tako raditi, neka rade, ali neka ne traže to i od drugih."
Požalio se dalje na navodnu "rusofobiju Zapada", na to da na Zapadu "iza svega vide rusku propagandu", požalio se i na to što, kako je rekao, "čak niti Europa nema više svoju autonomiju, te konačno na to da, prema njegovim riječima, dok Rusija ne želi biti neprijatelj Zapada i želi mir, od NATO-a uvijek kao odgovor dobiva "ne".
U nekoliko navrata ruski se predsjednik u govoru vraćao na multipolarni svijet, posebno je isticao nove centre moći u Aziji. U jednom takvom dijelu konstatirao je da je "pred nama jedno od najopasnijih i najnepredvidljivijih desetljeća od Drugog svjetskog rata".
Rat u Ukrajini jedva da je uopće spominjao, i to tek iz drugog plana, sve dok nisu došla na red pitanja i njegovo odgovaranje na njih. Tu je rekao da je taj rat rezultat višegodišnjih napetosti. Upotrijebio je metaforu: "Napetosti su se nakupljale i došlo je do potresa". U istom metaforičkom tonu je dodao da "najnoviji događaji vode tektonskim poremećajima u svjetskom poretku".
Rekao je da u vezi rata u Ukrajini on nema čime biti razočaran, kazao je da su "oni osam godina gradili svoje utvrde u Donbasu". Kako je još od njegovog eseja iz 2021. jasno da Putin Ukrajince smatra istim narodom kao Ruse, na pitanje može li se rat u Ukrajini smatrati građanskim, odgovorio je: "Na neki način da."
U tom dijelu govorio je u pravilu o njegovim općepoznatim stavovima; o "nelegitimnosti vlasti u Kijevu", o tome da je Kijev namjeravao posegnuti za teritorijima u Donbasu (koje je Rusija nedavno proglasila službeno svojima), o NATO-ovom navodnom ekspanzijom koja je, prema njegovom tumačenju, bila povod za "samoobranu Rusije" u Ukrajini.
U svakom slučaju, Putin i dalje rat u Ukrajini naziva specijalnom vojnom operacijom. U nizu optužbi na račun Zapada, NATO-a i Kijeva, kako je koristio izraze, spomenuo je i "prljavu nuklearnu bombu" za koju optužuje Ukrajinu da ju priprema. Rekao je da je zapravo on neki dan naložio ministru obrane Sergeju Šojguu da upozorio svoje zapadne kolege na to.
U kontekstu opasnosti nuklearnog rata rekao je, između ostalog, da bi Rusija nuklearnog oružje koristila samo za samoobranu: "Neka pročitaju našu doktrinu!" U doktrini Rusije kao uvjeti za upotrebu nuklearnog oružja se, međutim, ne navodi kao uvjet "samoobrana" nego "suštinska ugroženost postojanja Rusije".
RTL je posljednjih tjedana u nekoliko navrata na svojim platformama primijetio da ruski vrh u posljednje vrijeme neprecizno navodi uvjete iz svog državnog dokumenta za upotrebu nuklearnog oružja.
