Od svih aspekata sporazuma o spašavanju Grčke, postignutog u ponedjeljak, niti jedan nije toliko ponižavajuć za Grke koliko onaj da će vlada u Ateni prodati imovinu u vrijednosti od 50 milijardi eura radin otplate dugova, piše američki tjednik Time.
Ponižavanje Grčke
U sporazumu koji su europski lideri sastavili proteklog vikenda nigdje se, međutim, ne navodi gdje bi Grci trebali naći toliko imovine za prodaju. Jedan od, po Grčku zastrašujućih scenarija, ne isključuje mogućnost da u "katalog prodaje" uđu i neki otoci, zaštićeni prirodni lokaliteti, pa čak i antički spomenici.
"To je uvreda", odrješito kaže za Time Georgios Daremas, savjetnik u grčkom Ministarstvu rada, socijalne skrbi i solidarnosti. "To u osnovi znači da bi trebali prodati uspomenu na vlastite pretke, prodati svoju povijest. To je ideja da se ponizi Grke."
Inače, ovo nije prvi puta da se u okviru plana financijskog spašavanja Grčke spominje prodaja državne imovine. Prije pet godina Grčka je pristala privatizirati oko 50 milijardi eura imovine i infrastrukture kako bi isplatila vjerovnike, no do sada je od te privatizacije dobila tek 3,2 milijarde eura. Stoga Njemačka i drugi vjerovnici opravdano sumnjaju u spremnost Grčke na privatizaciju.
Akropola (ni)je na prodaju
Na pitanje koja bi imovina ušla u fond za privatizaciju pod nadzorom europskih institucija, nizozemski ministar financija i jedan od ključnih ljudi u pregovorima o spašavanju Grčke, Jeroen Dijsselbloem, izbjegao je dati precizan odgovor kazavši kako "to nije njegova uža specijalnost".
Daremas pak kaže kako bi to većinom bila zemljišta i nekretnine u vlasništvu države "čak i otoci", a možda i neke parcele na kojima su još neistraženi arheološki lokaliteti. On pojašnjava da je zakonom zabranjena privatizacija iznimnih antičkih spomenika i lokaliteta poput atenske Akropole koja "ne može biti prodana jer joj je vrijednost nemjerljiva".
No, valja se sjetiti kako su u ranoj fazi grčke krize, 2010. godine, dvojica zastupnika CDU-a u Bundestagu predložila da ni antički spomenici ne budu izuzeti od privatizacije.
"Ako su u stečaju, onda moraju prodati sve kako bi isplatili kreditore", kazao je tada Josef Schlarmann iz strankekancelarke Angele Merkel.
Otad pa sve do danas nejmački tjednik Bild ne prestaje izazivati Grke pitanjem: "zašto i Akropola ne bi bila prodana da se Njemačkoj vrate dugovi?".
Loše vrijeme za prodaju imovine
"To je crni humor. Mora da su Nijemci popili puno piva prije nego što su to rekli", komentira taj prijedlog Natalia Kosmidou, turistički vodič, dodajući da će spomenici poput Akropole uvijek pripadati Grcima čak i ako budu najsiromašniji na svijetu.
Ekonomist i nobelovac Joseph Stiglitz svojedobno je, govoreći o otplati grčkog duga, kazao kako bi u kampanju privatizacije trebali biti uključeni i otoci, ali tek u krajnjoj nuždi jer bi u suprotnom to značilo davanje vlastite baštine u bescijenje.
Ako i budu prisiljeni prodavati otoke ili zemljišta, Grci će vjerojatno pričekati dok se tržište nekretnina ne oporavi kako bi se postigla razumna cijena. Ni u sporazumu s EU nema zadanog vremenskog roka za tu prodaju. No, pitanje je koliko će njemački vjerovnici biti sretni ako budu morali dugo čekati, piše Time.
