Situacija na istoku Ukrajine pogoršala se otkad je Rusija povećala svoje trupe na granici. Sada NATO zaoštrava retoriku, iskazuje punu podršku Kijevu i optužuje Moskvu. Zabrinutost zbog kršenja mirovnog sporazuma.
"NATO u punoj mjeri podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Mi smo budni i nastavljamo vrlo pažljivo pratiti situaciju", rekao je jedan glasnogovornik NATO-a u izjavi za njemačke novine "Die Welt". Po njegovim riječima bi nastavak ruskih destabilizirajućih postupaka potkopao sve napore za deeskalaciju napetosti u skladu sa sporazumom o prekidu vatre koji je uz posredovanje Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) postignut sredinom 2020. godine, piše Deutsche Welle.
Saveznici su zabrinuti
Zapadni saveznici su se već sastali 1. travnja u sklopu skupa 30 veleposlanika NATO-a kako bi razmijenili mišljenja o trenutnoj sigurnosnoj situaciji na području Crnog mora, rekao je glasnogovornik. Po njegovim riječima "saveznici dijele zabrinutost zbog velikih vojnih aktivnosti Rusije u Ukrajini i oko nje". Također je zabrinjavajuće što su četiri ukrajinska vojnika ubijena nakon što je Rusija prošlog tjedna prekršila sporazum o prekidu vatre, kaže se iz NATO-a.
Američki predsjednik Joe Biden je u petak (2. 4.) iskazao podršku vladi u Kijevu nakon što je registrirano pojačano kretanja ruskih trupa na granici s Ukrajinom. Zastupnik EU-a za vanjske poslove Josep Borrell također je u nedjelju (4. 4.) izrazio zabrinutost nakon telefonskog razgovora s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmytrom Kulebom.
U jednoj objavi na Twitteru on je objavio da Kijev može računati na "jasnu podršku EU-a suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine". Slične su izjave dale i Njemačka i Francuska, koje pokušavaju pronaći rješenje za ukrajinski sukob u okviru takozvanog normandijskog formata.
I britanski premijer Boris Johnson je izrazio zabrinutost zbog kretanja ruskih trupa na Krimu i na ukrajinskoj granici. Downing Street je objavio da je Johnson u ponedjeljak (5. 4.) u telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskym izrazio "ozbiljnu zabrinutost" britanske vlade. Ukrajina "nije sama" i podržavaju je zemlje G-7, rekao je Johnson.
Izvještaji o kretanju trupa
Prema navodima ukrajinske vlade, Rusija trenutno okuplja tisuće vojnika na svom teritoriju na granici s Ukrajinom i na poluotoku Krimu, koji je Moskva anektirala 2014. Posljednjih nekoliko tjedanja sve su češća kršenja primirja. Kijev je objavio kako su dvije osobe ubijene kasno u ponedjeljak, pri čemu je jedan bio vojnik. U 2021. najmanje 24 ukrajinska vojnika poginula su u borbama, dok separatisti tvrde da su na njihovoj strani poginula 23 vojnika.
Iz Moskve se pak govori o mjerama samozaštite zbog povećanja nasilja u istočnoj Ukrajini. Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov zatražio je od Pariza i Berlina da se više uključe.
"Ne vidimo nikakvu dinamičnu akciju naših francuskih i njemačkih kolega kako bi ukrajinsku stranu privukli pameti", kazao je Lavrov tijekom posjeta Indiji, prenosi TASS.
Glasnogovornik State Departmenta Ned Price kazao je novinarima kako postoje "kredibilni navodi" o pokretima ruskih trupa uz granicu s Ukrajinom te na Krimu.
'Rusi, objasnite nam'
Predsjednik Biden je nedavno potvrdio Zelenskom američku podršku Ukrajini, naglasio je Price.
"Pitali smo Rusiju za objašnjenje ovih provokacija, ali najvažnije je ono što smo izravno signalizirali s našim ukrajinskim partnerima, to je poruka umirenja", rekao je Price novinarima.
'NATO je jamac mira'
Zelenskij je kazao kako je ukrajinsko članstvo u NATO-u "jedini način za (postizanje) mira".
Kada bi Ukrajina dobila MAP (Akcijski plan za članstvo u NATO-u) to bi bio "jasan signal" Moskvi, kazao je Zelenski, navodi se u priopćenju objavljenom nakon razgovora sa Stoltenbergom.
Ured ukrajinskog predsjednika je poručio i da ukrajinska vojska nastavlja s radom na prihvaćanju zapadnih standarda. Rusija je pak više puta upozorila da je protiv ideje o ukrajinskom članstvu u NATO-u, a tvrdi da bi time bila ugrožena njena sigurnost.
"Mi izrazito sumnjamo da će ovo pomoći Ukrajini da riješi svoj unutarnji problem. Smatramo da će to samo pogoršati situaciju", kazao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi ruska agencija Interfax.
U sukobu oko istočne Ukrajine, koji traje od 2014. godine, ubijeno je više od 13.000 ljudi. U srpnju prošle godine su se sukobljene strane dogovorile o prekidu vatre. Međutim, od sredine veljače pojačane su borbe koje potkopavaju ionako krhki prekid vatre. Moskva i Kijev za to se međusobno optužuju.
