Čak sedam manjih potresa pogodilo je u nedjelju i Albaniju koja se oporavlja od najjačeg potresa u posljednjih 30 godina što je i tema ovotjednog RTL Dosjea. Materijalna šteta će se nadoknaditi, ali ne izgubljeni životi i traume. Potresi cijeli tjedan tresu i ostatak susjedstva.
Zamislite da vam se tlo pod nogama doslovno gubi, a sve oko vas se urušava. Razorni potres koji je u utorak pogodio Albaniju, ostavio je iza sebe 51 žrtvu i gotovo 1000 ozlijeđenih.
"Zidovi su padali na mene. Probijao sam se kako bih što prije izišao. Doista je bilo zastrašujuće", rekao je Andre Gabril iz Drača.
- Niz novih potresa ponovno pogodili Albaniju: 'Užasno. Ovo sad postaje jako iscrpljujuće'
- Katastrofalan potres u Albaniji: Hrvatska šalje šatore, generatore, vreće za spavanje...
Potresna snimka građana koji izvlače dječaka iz ruševina, obilježila je ovu tragediju.
Neprepoznatljice ulice u Draču, rezultat je to podrhtavanja od čak 6.4 stupnja prema Richteru, a nakon kobnog utorka, uslijedile su stotine podrhtavanja koja još uvijek nisu stala. Nekoliko sati kasnije, susjednu Bosnu i Hercegovinu, pogađa potres od 5.4 stupnja. Podrhtavanje se osjetilo duž Jadranske obale.
Dan kasnije, epicentar potresa od 6.1 stupnja smjestio se, na sreću po stanovnike, u moru pokraj grčkog otoka Kreta. Ali ni tu nije kraj, od prvog potresa u utorak, BIH bilježi pet manjih, od toga posljednja dva noćas.
Ovaj im je tjedan bio poprilično buran. Podrhtavanja gotovo uvijek stignu i do juga Hrvatske. Izgledno je da su potresi u Albaniji i Bosni i Hercegovini povezani, odnosno da je jedno podhrtavanje ubrzalo proces u obližnjim područjima.
"Da ste me prije 10 godina pitali jesu li oni u ikakvoj vezi, ja bih rezolutno rekao ne, prije pet godina možda, a danas sam već siguran da jesu", rekao je seizmolog Marijan Herak.
Posljednji veliki potres u Hrvatskoj u Stonu 1996.
Da bi shvatili potrese, trebamo vidjeti što se događa pod zemljom. Dok se Afrička i Euroazijska ploča sudaraju, Jadranska mikroploča udara Europsku i podvlači se. Hrvatska kao takva ima tri zone gdje je najveća opasnost od potresa. Podrhtavanje prijeti Zagrebu, Senju, Novom Vinodolskom, kao i jugu Dalmacije, ponajviše oko Dubrovnika i Stona.
Davne 1667. u potresu baš ovdje poginulo je oko 3.000 ljudi. Zagreb stradava 1880., gotovo 2.000 domova je uništeno. Silina potresa u Makarskoj 1962. napukla je rivu, uslijedila su dva tjedna sa 54 podrhtavanja. Posljednji veliki potres zabilježen je u Stonu 1996.
"Mehanizmi potresa su vrlo slični, nije nikakvo čudo, znamo da se događaju, znamo koliki mogu biti s obzirom na njihove rascjepe, jednako kao što znamo i u Hrvatskoj", kazao je Herak.
Baš zato u slučaju potresa, treba biti spreman na posljedice. Upravo su hrvatske snage s osam potražnih pasa koje su cijeli tjedan u Albaniji pomagale u spašavanju stradalih, pokazale da znaju i mogu.
"Prvi dan smo radili do dva ujutro malo odmora, pa onda opet tako, prošli smo 4 radilišta i detektirali, na dva radilišta, odnosno na tri smo detektirali da je bilo žrtava - što je kasnije potvrđeno kad su ih izvukli van", rekao je zapovjednik Državne intervencijske postaje civilne zaštite, Mladen Vinković.
Može se spriječiti urušavanje zgrada
Potrese ne možemo kontrolirati, ali možemo spriječiti urušavanja zgrada. Sva gradnja stara nekoliko stoljeća, ili pak ona prije 60-ih godina prošloga stoljeća, prva je na udaru. Građevinski fakultet u Zagrebu, u suradnji s drugim institucijama izradio je nacionalnu procjenu rizika od potresa.
"Prema svim kategorijama koje su unaprijed zadane od Europske komisije, potres je dokazano neprihvatljiv rizik za Hrvatsku i posljedice su katastrofalne", rekla je docentica Građevinskog fakulteta Zagreb, Marta Šavor Novak.
"Naš je zadatak projektantima, građevinarima i arhitektima, opisati neprijatelja. Ako projektant znate karakteristike i unaprijed zgradu projektira tako da ona bude otporna protiv najjačeg potresa koji se tamo može dogoditi", objasnio je Herak.
Jer zgrade, ako su dobro sagrađene s čvrstim temeljima, samo će se zanjihati, ali ne i srušiti. Sada samo ostaje pitanje kako znati jesu li nam domovi sigurni,od kakvih su materijala građeni i kakve bi bile posljedice u slučaju razornog potresa.
Pavle Kalinić za RTL: "Padovi zgrada događaju se zbog nekvalitetne gradnje"
U studio RTL-a stigao je Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba i prokomentirao situaciju koja se dogodila Albaniji.
"U svakom slučaju danas se mogu sagraditi zgrade koje neće padati. Problem u Hrvatskoj je to što postoje zgrade koje su izgrađene od 1880. kad je bio zadnji veliki potres u Zagrebu, do 1964. kad nije bilo protupotresnih propisa", objasnio je Kalinić.
"Padovi zgrada događaju se zbog nekvalitetne gradnje, u Albaniji tu nije bilo armature. Nisu oni imali ni spasilačkih ekipa. Zagreb ih ima više, 752 osobe koje su obučene za izvlačenje iz ruševina. Imamo do 30 potražnih pasa i nešto više opreme", objasnio je Kalinić.
Nedavno su imali i vježbu prelaska preko Save u slučaju da padnu mostovi. Pokazalo se da bi mogli prebaciti ljude na drugu stranu. Mostovi su građeni za potrese jačine 7 stupnjeva po Richteru.
"Najviše je ugrožen Dubrovnik"
Pozvao je i građane da se priključe civilnoj zaštiti.
"Jedna od beneficija je da dobiju 10 bodova za upis u vrtić. Dobit će svu obuku i opremu. Bitno je da dođu mladi ljudi, rekao je Kalinić.
"Najveća ugroza što se tiče potresa je Dubrovnik. Napravili smo maksimalno što smo mogli. Iduće godine zapošljavamo 56 novih vatrogasaca, što je veliki broj. To je 13 do 15 milijuna kuna na godišnjoj razini. Oni su nama značajni jer su prošli obuku za izvlačenje iz ruševina", rekao je.
Od američke ambasade imaju obećanje da će dobiti prvu satelitsku snimku potresa da na osnovu toga procijene gdje moraju poslati svoje snage.
