Čoviću je čestitala i hrvatska predsjednica:
"Republika Hrvatska, kao vaš iskreni prijatelj i zagovornik unutar Europske Unije predano se zalagala za proces europskih integracija Bosne i Hercegovine te će Vam na tom zahtjevnom putu i dalje stajati na raspolaganju i prenositi stečeno iskustvo. Europske i euroatlantske integracije jugoistočne Europe imaju ključnu ulogu za trajnu stabilizaciju i napredak našeg kontinenta te konačno konsolidiranje Europe", stoji u čestitki predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
"Vjerujem da ćemo u sljedećih par mjeseci dobiti pozitivno mišljenja Bruxellesa i s pravom planirati sljedeće godine naš kandidatski status", rekao je Čović nakon predaje zahtjeva za članstvo nizozemskom ministru vanjskih poslova Bertu Koendersu, čija zemlja predsjedava EU-om u ovom polugodištu.
Nema povratka natrag
To su vrlo ambiciozni planovi ako se uzme u obzir da je Hrvatska od podnošenja zahtjeva na mišljenje (avis) Europske komisije čekala punih 14 mjeseci, a kandidatski status je dobila 16 mjeseci nakon toga i to u okolnostima kada je raspoloženje u Europskoj uniji prema proširenju bilo daleko povoljnije nego danas.
Kao sljedeći korak BiH u eurotlantskim integracijama Čović očekuje da će u lipnju njegova zemlja dobiti poziv NATO-a za aktiviranje Akcijskog plana za članstvo (MAP).
"Danas sam siguran da nema povratka natrag, BiH mora stići svoje susjede na europskom putu", rekao je Čović.
Vezano uz približavanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, sljedeći koraci koje mora napraviti su prilagodba SSP-a kako bi se u obzir uzelo članstvo Hrvatske u EU-u i novi izborni zakon koji bi trebao riješiti pitanje provedbe Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci.
Prilagodba privremenog trgovinskog sporazuma
Bosna i Hercegovina je ostala jedina zemlja koja je dugo odbijala prihvatiti načelo tradicionalne trgovine koje se primjenjuje kod promjena trgovinskih sporazuma. BiH je naime potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u vrijeme kada Hrvatska nije bila članica EU-a. SSP je sporazum u korist zemlje potpisnice, to jest, EU ukida odmah carine na uvoz iz zemlje s kojom potpisuje taj sporazum, dok se s druge strane za robu koja ide u suprotnom smjeru carine ukidaju postupno. Hrvatska tako dolazi u nepovoljni položaj jer se promjenom statusa, odnosno ulaskom u EU, za njezinu robu uvode carine u trgovini sa zemljama s kojima je do tada trgovala bez ikakvih carina.
Stoga je uvedeno načelo tradicionalne trgovine kako nova članica ne bi u prvo vrijeme došla u nepovoljan položaj. BiH je tek nedavno pristala pregovorati na temelju toga načela.
Problem je diskriminacija hrvatske manjine
Što se tiče izbornog zakondavstva, Čović je rekao kako očekuje da se to dovrši u sljedećih mjesec dana.
Međunarodni sud za ljudska prava presudio je da izborni zakon u BiH diskriminira pripadnike nacionalnih manjina da budu birani u predsjedništvo države i u Dom naroda. Kroz rješavanje toga pitanja pokušava se riješiti i hrvatsko pitanje kako bi se spriječilo ponavljanje situacije da se glasovima Bošnjaka biraju predstavnici hrvatskog naroda u Predsjedništvo, što se dogodilo u dva mandata.
Predaja zahtjeva za odobravanje statusa kandidata za članstvo u EU povijesni je trenutak za Bosnu i Hercegovinu, ocjena je koju u ponedjeljak donosi većina medija u toj zemlji, iako je u onima čije je sjedište u Republici Srpskoj pristup bio znatno suzdržaniji nego kod onih iz Federacije BiH.
Mediji u Republici Srpskoj suzdržani
"Hoćemo europsku BiH", poruka je s naslovnice "Dnevnog avaza", koji ističe kako će 15. veljače ostati dan za pamćenje svima onima koji žele bolju budućnost za BiH.
Banjolučke "Nezavisne novine" u nešto skromnijem naslovu na prvoj stranici zapravo postavljaju pitanje jesu li doista otklonjene sve zapreke za nastavak približavanja Uniji, a "Glas srpske", blizak vladi RS, ističe kako nakon predaje zahtjeva tek predstoji najteži posao.
Osman Topčagić, jedan od ključnih bosanskohercegovačkih diplomata zaduženih za pregovore s EU, komentirajući ovaj događaj istaknuo je kako BiH čeka ozbiljan posao kako bi zahtjev uopće bio razmatran idućih mjeseci, a riječ je o prilagodbi privremenog trgovinskog sporazuma da bi se on počeo primjenjivati i na Hrvatsku.
Republika Srpska ne želi sudjelovati
Prilagodba tog sporazuma jedan je od dva preduvjeta nužna da bi EU uopće razmatrala zahtjev iz Sarajeva za odobravanje kandidatskog statusa.
Drugi preduvjet je uspostava mehanizma koordinacije odnosa s Unijom, koji bi trebao osigurati da BiH, sa svojom iznimno kompliciranom unutarnjom strukturom, s Bruxellesom pregovara "jednim glasom". Taj je mehanizam Vijeće ministara BiH usvojilo 26. siječnja, no odluka je odmah naišla na osporavanja iz Republike Srpske, čije vlasti tvrde kako je to doneseno bez njihova znanja i suglasnosti te odbijaju sudjelovati u provedbi takvog dogovora.