Potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova izrazila je sumnju da se brojne tužbe protiv medija i novinara u Hrvatskoj mogu podvesti pod strateške tužbe usmjerene protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP tužbe).
“Morat ćemo osvježiti naše podatke, koje smo dobili prošle godine. Ove ćemo godine dobiti više podataka o SLAPP slučajevima. Nijedna zemlja nije imuna na to i u svim državama članicama ima SLAPP tužbi. Preko 900 slučajeva u Hrvatskoj? Moram to provjeriti”, rekla je Jourova Hini u intervju koji je organizirala europska redakcija, European Newsroom, projekt u kojem sudjeluje 18 europskih novinskih agencija.
Jourova je odgovorila na upit Hine da komentira podatke koje je objavila Hrvatsko novinarsko društvo (HND). HND je prošle godine predstavio rezultate ankete prema kojima je u Hrvatskoj bila aktivna najmanje 951 tužba protiv medija i novinara za povredu ugleda i časti u kojima tužitelji potražuju gotovo 77,4 milijuna kuna.
HND je u svome priopćenju tada upozorio da u Hrvatskoj, kao uostalom i u cijeloj Europi, pojam tzv. SLAPP tužbi uvijek nije jasno definiran zbog čega teško odrediti koje su to tužbe koje bi se mogle svrstati u tu kategoriju.
“Bude li puno slučajeva SLAPP tužbi u nekim konkretnim zemljama članicama, bit će to naznaka da je to lagani način za ušutkivanje novinara, njihovo iscrpljivanje, oduzimajući im vrijeme i energiju. Stoga sam vrlo znatiželjna što će pokazati podaci”, rekla je Jourova.
SLAPP tužbe su neutemeljene i maliciozne tužbe koje pokreću moćni subjekti u društvu i kojima je cilj zastrašivanje i utišavanje kritičkih glasova o pitanjima od javnog interesa, a koja su protivna interesima tužitelja.
Međutim, još nema jasnih kriterija po kojima bi se SLAPP tužbe jasno razlikovale od legitimnih tužbi za klevetu.
Komisija je u travnju prošle godine predložila direktivu koja bi trebala osigurati bolju zaštitu novinara i boraca za ljudska prava od zlouporabe sudskih postupaka.
Predložena direktiva obuhvaća strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja u građanskim stvarima s prekograničnim implikacijama i ona bi sucima trebala omogućiti brzo odbacivanje očito neutemeljenih tužbi protiv novinara i boraca za ljudska prava.
“Mi ne želimo da se u Europi pravosudni sustav zloupotrebljava protiv novinara i slobode govora i zato smo predložili anti-SLAPP zakonodavstvo. To je sada u postupku usuglašavanja i taj postupak neće biti lagan, ali mislim da bi zakon mogao biti usvojen prije kraja mandata ove Komisije”, rekla je Jourova.
U intervjuu, koji je organiziran u povodu Svjetskog dana slobode medija, 3. svibnja, Jourova je govorila i o prijedlogu Akta o slobodi medija, koji je Komisija objavila u rujnu prošle godine. Tim prijedlogom želi se zaštiti pluralizam i neovisnost medija, spriječiti pretjerana vlasnička koncentracija, osigurati transparentnost vlasništva i stabilno financiranje javnih medija, koji ne smiju postati propagandni kanali.
“Mi smo predložili da svaka zemlja članica financira javne medije dostatnim sredstvima i na predvidljiv način. Ne ulazimo u to hoće li se to financirati iz proračuna ili iz pretplate, ali financiranje treba biti transparentno i ne smije biti sredstvo političarima da preko toga novca utječu na urednički sadržaj. Osobe u upravnim tijelima javnih medija trebaju se birati na transparentan način u nediskriminatornom postupku”, kaže Jourova.
“Vjerujem da radimo dobru stvar slanjem upozorenja državama članicama da trebaju osigurati snažne neovisne javne medija, ali bez tendencija da postanu državni ili stranački, što je ono što vidimo u Poljskoj i Mađarskoj i ono što ne želimo vidjeti u bilo kojoj zemlji članici”, istaknula je potpredsjednica Komisije.
'Više se boriti protiv lažnih vijesti'
Rekla je da je prijedlog Akta o slobodi medija naišao na dvije vrsta prigovora. Prva skupina dolazi iz zemalja koje već imaju tradicionalno snažne i neovisne medije i koje se boje da europska pravila ne dovedu do smanjenja dostignutih standarda. Druga vrsta prigovora dolazi iz Mađarske i Poljske, koje tvrde da EU nema ovlasti u području medija.
“Mi želimo samo harmonizirati minimalne standarde, a ne smanjivati već visoku razinu zaštite u nekim državama članicama”, rekla je Jourova.
Jourova je upozorila na širenje lažnih vijesti i rusku propagandu, a čiji je glavni cilj srednja i istočna Europa. Kaže da je ta propaganda vrlo snažna u zemljama Višegradske skupine i da donosi plodove, osim u Poljskoj.
Izrazila je nezadovoljstvo radom velikih platformi poput Googlea, Mete, Twittera, koje “trebaju učiniti više u borbi protiv lažnih vijesti, više investirati u fact-checking”.
