Američki stručnjaci za vanjsku politiku procijenili su vjerojatnost izbijanja i efekte 30 potencijalnih kriza i sukoba koji se mogu dogoditi 2018. godine.
Njihove procjene objavljene su u godišnjem izvješću "Preventivni prioriteti" Savjeta za međunarodne odnose. Stručnjaci su identificirali potencijalne opasnosti i njihovu važnost za Sjedinjene Države, a podijeljene su u tri kategorije.
U kategoriji prioriteta nalazi se osam mogućih sukoba i kriza:
1. Vojni sukob između Sjedinjenih Američkih Država, Sjeverne Koreje i njenih susjeda.
2. Oružani sukob Irana i SAD-a ili nekog od američkih saveznika zbog iranskog miješanja u regionalne sukobe i podrške militantnim skupinama poput jemenskih Hutija i libanonskog Hezbolaha.
3. Cyber napad na važnu infrastrukturu ili mrežu u SAD-u.
4. Namjeran ili nenamjeran vojni obračun između Rusije i članica NATO-a, potaknut ponašanjem Rusije u istočnoj Europi.
5. Oružani sukob u Južnom kineskom moru. Kina, Filipini, Malezija, Tajvan, Vijetnam i Bruneji već se godinama spore oko pojedinih otoka od strateškog značaja.
6. Veliki teroristički napad na tlu SAD-a ili jedne od njenih saveznica, izveden bilo od unutarnjih ili vanjskih terorističkih skupina.
7. Nova eskalacija sukoba u Siriji dok vladine snage pokušavaju vratiti kontrolu nad teritorijem, s povećanim tenzijama između vanjskih sudionika ovog konflikta poput SAD-a, Rusije ili Irana.
8. Novi sukobi i nestabilnost u Afganistanu kao rezultat talibanske ofenzive ili potencijalnog pada vlade.
"S rizikom od rasta oružanih sukoba u svijetu, Sjedinjene Države moraju napraviti pametne odluke o tome gdje će fokusirati pažnju i resurse kako bi se izbjegli potencijalno skupi vojni angažmani. Naš godišnji pregled preventivnih prioriteta je osmišljen tako da pomogne američkim vlastima da učine upravo to", rekao je Paul B. Stares, direktor Centra za preventivnu akciju i autor nove knjige "Preventivni angažman: kako Amerika može izbjeći rat, ostati snažna i održati mir".
Opasnosti drugog stupnja
Što se tiče opasnosti drugog stupnja, smatra se da bi njihove posljedice bile manje od konflikata prvog stupnja, a to su:
Sukob Japan i Kine oko Senkaku/Diaoyudao otoka, politička nestabilnost u Venezueli, pogoršanje humanitarne katastrofe u Jemenu, sukobi u Mijanmaru, porast nasilja povezanog s organiziranim kriminalom u Meksiku, sukobi u Ukrajini između ukrajinskih i proruskih snaga, intenziviranje nasilja između Kurda i vladinih snaga u Iraku i Turskoj, veći sukob Pakistana i Indije zbog Kašmira, sukobi između Izraela i Hezbolaha, povećane tenzije između Izraelaca i Palestinaca.
Ipak, svakako bi trebalo napomenuti da su autori ovo izvješće predstavili uoči najnovijeg razvoja situacije oko Jeruzalema i američkog priznavanja starog grada kao prijestolnice Izraela. Za pretpostaviti je kako bi u reviziranom izvješću ovaj potencijalni sukob Izraela i Palestine bio smješten u skupinu opasnosti prvog stupnja.
Amerikanci spominju i Balkan
Što se tiče treće grupe potencijalnih opasnosti, tu se uglavnom nalaze afričke države (Nigerija, Kongo, Zimbabve, Libija, Srednjoafrička Republika, Kenija) gdje su najveće opasnosti od terorističkih napada Boko Harama i drugih islamista i političkih previranja. Radi se o mogućim sukobima koje SAD smatraju niskoprioritetnim prijetnjama. Međutim, tu se nalazi i Balkan, kojeg nije bilo u prethodnim izvješćima. Stručnjaci govore o mogućim političkim nemirima i ekstremističkom nasilju u regiji, čija je nestabilnost prethodno više puta potresla cijeli svijet.