Broj smrtnih slučajeva na cestama u Europskoj uniji porastao je za tri posto prošle godine jer se sve više ljudi vratilo na ceste pošto se smanjila zabrinutost zbog koronavirusa, pokazali su prvi podaci.
No u usporedbi s godinom prije virusa, 2019., broj mrtvih na cestama manji je za 10 posto odnosno oko 20.600 u prošloj godini.
Ima velikih razlika između ruralnih i urbanih smrtnih ishoda na cestama.
Na temelju podataka iz 2021., pošto detaljni podaci iz 2022. još nisu dostupni, 52 posto smrtnih slučajeva u prometu dogodilo se na ruralnim cestama, 39 posto u urbanim područjima i devet posto na autocestama.
Najviše smrtnih slučajeva bilo je među putnicima u automobilu (45 posto), pa vozačima motocikla i mopeda (19 posto), pješacima (18 posto) i biciklistima (devet posto).
U urbanom prometu su pješaci, biciklisti i korisnici vozila na dva kotača činili nešto manje od 70 posto smrtnih slučajeva.
Smrtni slučajevi sudionika u gradskom prometu događaju se velikom većinom u nesrećama u kojima sudjeluju automobili i kamioni pa se u izvješću naglašava potreba poboljšanja zaštite ranjivih sudionika u prometu.
Iako se porast borja biciklista pozdravlja iz kondicijskih i ekoloških razloga, ovo je jedina skupina sudionika u prometu koja nije zabilježila značajan pad smrtnih slučajeva u proteklom desetljeću.
Prvi podaci u Francuskoj, primjerice, pokazali su porast smrtnosti biciklista na cestama od 30 posto u usporedbi s 2019.
Izostanak dovoljno dobre infrastrukture smatra se ključnim uzrokom.
S obzirom na ukupan broj smrtnih slučajeva na milijun stanovnika - Rumunjska je imala najviše (86), a slijedi je Bugarska (78), te nakon nje Hrvatska sa 71.
Najsigurnije ceste su u Švedskoj (21) i u Danskoj (26).
EU je 2018. postavila cilj da će prepoloviti broj smrtnih slučajeva u prometu do 2030. godine.
