Sjedinjene Države žele osigurati da prihodi od venezuelske nafte idu oporbenom vođi Juanu Guaidu, koji se u srijedu proglasio privremenim predsjednikom, te da se prekine dotok novca sve više izoliranom predsjedniku Nicolasu Maduru, rekao je visoki američki dužnosnik u četvrtak.
Te riječi pokazuju da Washington želi ići mimo uobičajenih diplomatskih mjera i pokušat će prekinuti dotok sredstava Madurovoj vladi koja se ionako bori s neplaćenim računima i vjerovnicima koji traže svoj novac.
To će svakako značajno ojačati Guaida, oporbenog vođu i čelnika Kongresa koji se u srijedu proglasio privremenim šefom države, te odmah dobio potporu Washingtona kao i zemalja u regiji.
"Ono na što se danas usredotočujemo je prekinuti izvore prihoda nelegitimnom Madurovom režimu", rekao je savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton novinarima u Bijeloj kući. "Smatramo, sukladno priznavanju Juana Guaida za ustavnog privremenog predsjednika Venezuele, da ti prihodi trebaju ići legitimnoj vladi".
Bolton je kazao da je proces vrlo kompliciran i da dužnosnici još uvijek razmatraju kako to izvesti.
Venezuela je prva izvoznica nafte u Latinskoj Americi. Ta karipska država površine 916.445 kilometara četvornih i s gotovo 32 milijuna stanovnika (po podacima Svjetske banke iz 2017.), jedna je od dviju latinoameričkih članica OPEC-a. Ima dokazane rezerve nafte u iznosu od 302,25 milijarda barela, najviše na svijetu.
Juan Guaido, predsjednik venezuelskog parlamenta u kojemu većinu ima oporba, proglasio se u srijedu vršiteljem dužnosti predsjednika te zemlje.
Američka administracija objavila je da priznaje oporbenog vođu kao vršitelja dužnosti predsjednika. Trump je kazao kako SAD priznaju Juana Guaida i nazvao je Madurovu vladu "nelegitimnom".
Putin pružio potporu Maduru u telefonskom razgovoru
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u telefonskom razgovoru pružio "potporu" venezuelskom kolegi Nicolasu Maduru čiju je zemlju zahvatila teška politička kriza, priopćio je Kremlj u četvrtak.
Putin je u tom razgovoru "pružio potporu legitimnim vlastima Venezuele u okolnostima pogoršanja političke krize potaknute izvana", dodaje Kremlj.
Ruski predsjednik je osudio "destruktivno upletanje izvana kojim se grubo krše temeljna načela međunarodnog prava", navodi isti izvor. "Zauzeo se za traženje rješenja o okviru ustava", pozivajući da se "razlike u venezuelskom društvu prevladaju putem dijaloga", dodaje se u priopćenju.
Nicolas Maduro je pak ocijenio da događaji ovih dana idu u "opasnom" smjeru i "zahvalio je Rusiji na njezinu principijelnom stajalištu", piše dalje u priopćenju.
Dvojica čelnika su usto "potvrdila obostranu spremnost za nastavak rusko-venezuelske suradnje na mnogim područjima".
Papa poziva na okončanje patnja Venezuelaca, ne zauzima stranu
Papa Franjo, koji trenutačno boravi u Panami, "podupire sve napore koji idu za tim da se Venezuelce poštedi drugih patnja", rekao je u četvrtak privremeni glasnogovornik Svete Stolice, Talijan Alessandro Gisotti.
"Papa Franjo koji boravi u posjetu Panami, upoznat je s vijestima iz Venezuele. Sveti Otac pomno prati razvoj događaja i moli za žrtve i za sve Venezuelce. Sveta Stolica podupire sve napore koji idu za tim da stanovništvo bude pošteđeno drugih patnja", navodi se u priopćenju koje prenosi agencija France Presse.
U prvoj izjavi o krizi u Venezueli Vatikan nije zauzeo stranu u sukobu između Nicolasa Madura, koji tvrdi da je legitimni predsjednik, i čelnika Kongresa Juana Guaida, koji se je proglasio predsjednikom, navodi agencija Reuters.
U srijedu, dok je zrakoplov u kojemu je bio Papa letio iznad Atlantika, Juan Guaido, predsjednik venezuelskog parlamenta u kojemu većinu ima oporba, proglasio se privremenim predsjednikom te zemlje zahvaćene krizom, što su odmah priznale Sjedinjene Države i mnogi njezini saveznici u regiji, poput Brazila i Argentine.
Venezuelski predsjednik Nicolas Maduro dobio je u četvrtak potporu vojske kao odgovor na međunarodnu potporu pruženu Juanu Guaidu.
U prosvjedima je od utorka poginulo 16 ljudi, navode organizacije za ljudska prava. Tijekom noći nemiri su izbili u siromašnim četvrtima u prijestolnici.
Pogoršanje političke krize događa se u jeku gospodarskog sloma te naftom bogate zemlje koja je nekad bila napredna a sada nakon desetljeća socijalističke vlasti trpi veliku nestašicu hrane i lijekova dok će hiperinflacija u 2019. dosegnuti 10.000.000 posto.
UN ocjenjuje da je od 2015. oko 2,3 milijuna Venezuelaca iselilo iz zemlje i predviđa da će taj broj u 2019. zbog gospodarske krize narasti na 5,3 milijuna.
