Sjedinjene Američke Države navodno su svojim europskim saveznicima poslale povjerljiv dokument koji sadrži prijedloge za primirje u ratu Rusije protiv Ukrajine. Jedna od ključnih točaka je, kako se navodi, priznanje ruske kontrole nad ukrajinskim poluotokom Krimom, koji je Moskva anektirala 2014. godine, piše Deutsche Welle. Tu informaciju prvi su prenijeli agencija Bloomberg, američka televizija CNN, utjecajni dnevni list Washington Post i ekonomski dnevnik Wall Street Journal.
Prema tim izvješćima, Amerikanci su od Ukrajine očekivali odgovor do 23. travnja. Međutim, prije toga je sastanak visokih diplomata u Londonu iznenada sveden na savjetodavnu razinu, nakon što su predstavnici Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Ukrajine otkazali sudjelovanje. Ni američki državni tajnik Marko Rubio nije prisustvovao sastanku. Do tada je američki predsjednik Donald Trump izbjegavao potvrditi ili demantirati izvješća o mogućem priznanju Krima kao ruske teritorije.
Kako reagira Ukrajina?
Tijekom više od jedanaest godina od nezakonite aneksije, krimsko je pitanje često bilo tema u medijima. Ovoga puta, međutim, službeni Kijev nije žurio komentirati izvješća. Jedan od prvih koji je reagirao bio je predstavnik krimskih Tatara, Refat Čubarov. Za Radio Slobodna Europa izjavio je da Trumpova administracija pokušava testirati ukrajinsko vodstvo svojim porukama o teritorijalnim ustupcima, bez kojih se navodno rat ne može okončati niti se može postići trajan mir.
Nešto kasnije reagirao je i ured ukrajinskog predsjednika. Kijev nije razgovarao sa SAD-om o priznanju Krima kao dijela Rusije i ne slaže se s tim, izjavio je predsjednikov savjetnik Serhij Leščenko za ukrajinsku televiziju.
Predsjednik Volodimir Zelenski očito je htio zaustaviti tu raspravu. Na pitanja novinara, 22. travnja navečer u Kijevu naglasio je da Ukrajina neće priznati rusku okupaciju Autonomne Republike Krim, jer bi to bilo kršenje ukrajinskog ustava. „Krim nije predmet rasprave", naglasio je i ponovio da je poluotok ukrajinski teritorij.
Trump je izjavu Zelenskog nazvao „vrlo štetnom za mirovne pregovore s Rusijom". „Ako žele Krim, zašto se nisu borili za njega prije jedanaest godina, kada je bez ispaljenog metka predan Rusiji?", napisao je Trump 23. travnja na svojoj mreži „Truth Social".
Rizici priznanja aneksije Krima
Američki Institut za globalne prijetnje i demokraciju Robert Lansing (RLI) u analizi navodi nekoliko rizika koje bi priznanje aneksije Krima imalo za međunarodni poredak. Prema toj analizi, to bi značilo „temeljitu promjenu američke vanjske politike i prekid s višedesetljetnim pravnim načelima u obrani teritorijalne cjelovitosti". Stručnjaci instituta ističu:
• Prvo, priznanje aneksije Krima bio bi strateški udarac međunarodnim normama. To bi potkopalo načelo teritorijalne cjelovitosti utvrđeno međunarodnim pravom i oslabilo pravni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata. Također bi ohrabrilo druge autoritarne države, poput Kine ili Turske, da se upuste u teritorijalni revizionizam.
• Drugo, to bi dovelo do otuđenja između saveznika unutar zapadnog bloka. Ukrajina bi takav korak smatrala izdajom, a posebno bi ga članice NATO-a i EU-a iz istočne Europe doživjele kao kapitulaciju pred ruskom agresijom.
• Treće, takav korak imao bi utjecaj na američku unutarnju politiku. Izazvao bi reakciju obje stranke i postavio pitanje stvarnih motiva Donalda Trumpa, osobito u svjetlu spekulacija o njegovim dugogodišnjim vezama s Moskvom.
RLI također upozorava da bi priznanje aneksije Krima ozbiljno narušilo vjerodostojnost američke potpore demokraciji i vladavini prava diljem svijeta – osobito u zemljama koje su podložne autoritarnom pritisku.
„Iznimno opasan presedan"
Ukrajinski politolog Volodimir Fesenko dijeli to mišljenje. U razgovoru za DW rekao je da je Krim „crvena linija" i da je njegov gubitak „apsolutno neprihvatljiv za Ukrajinu". Pravno priznanje aneksije Krima stvorilo bi „iznimno opasan presedan". I to ne samo za Ukrajinu, već za cijeli svijet, ako se uzmu u obzir pretenzije Narodne Republike Kine prema Tajvanu i drugdje. Fesenko smatra da degradacija londonskog sastanka pokazuje da su američki prijedlozi o kojima su izvještavali mediji učinkovito odbačeni i da se više neće provoditi.
András Rácz iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) također ne očekuje brz diplomatski proboj. „Nije iznenađujuće što je ukrajinska strana odbila američki prijedlog", kaže on. Jer, to bi od Kijeva zahtijevalo službeno priznanje aneksije Krima, kao i faktičko odustajanje od teritorija koje trenutačno drži Rusija, navodi ovaj politolog.
Nakon što je sastanak u Londonu očito propao, promatrači sada spekuliraju o tome koji će kurs Washington zauzeti. Američki potpredsjednik J. D. Vance izjavio je 23. travnja da i Ukrajina i Rusija moraju odustati od dijela teritorija koji svaka strana trenutačno kontrolira. SAD su Rusiji i Ukrajini iznijele „vrlo jasan prijedlog". Vance je upozorio: „Sada je vrijeme da kažu ‘da', ili pak da se SAD povuku iz ovog procesa."
Pogledajte video: Amerikanci u Europi osjećaju sram i nelagodu zbog Trumpa: Evo što su rekli
