Pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove u Haagu u ponedjeljak počinje dvodnevna žalbena rasprava po žalbama tužiteljstva i bivšeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića osuđenog na 40 godina zatvora za genocid i druge ratne zločine počinjene tijekom rata u BiH.
Karadžić (72) traži ukidanje prvostupanjske presude donesene u ožujku 2016. dok tužitelji traže da se njegova kazna preinači u doživotni zatvor. On je osuđen za neke od najgorih ratnih zločina, među kojima je masakr u Srebrenici 1995.
>> Radovan Karadžić osuđen na 40 godina zatvora!
Predsjednik sudskog vijeća MICT-a Theodor Meron potvrdio je u ponedjeljak na početku rasprave kako je Karadžić u svom prizivu naveo 50 žalbenih osnova, pri čemu je zatražio poništenje svih točaka po kojima je donesena prvostupanjska presuda i izricanje nove oslobađajuće ili pak novi postupak.
Tužiteljstvo je pak zatražilo da sudsko vijeće MICT-a odbaci sve Karadžićeve prizive, ali i da utvrdi propuste prvostupanjskog vijeća. Tužiteljstvo drži kako je prvostupanjsko vijeće pogriješilo kada je odlučilo da Karadžića ne osudi za genocid i u drugim općinama u BiH osim Srebrenice za koje je utvrđeno da su bila mjesta ratnih zločina.
Sudac Meron pozvao je Karadžića i članove tima njegove obrane, ali i tužiteljstvo da se tijekom dvodnevne rasprave koncentriraju na iznošenje "preciznih, jasnih i konciznih argumenata" i ne ponavljaju sve činjenice i dokaze iznesene tijekom suđenja u prvostupanjskom postupku.
"Žalbeni postupak nije suđenje de novo", podsjetio je Meron i pozvao na iznošenje argumenata koji bi ukazali na činjenične greške.
Peter Robinson, Karadžićev odvjetnik, kazao je kako njegov branjenik danas ima više nade i pouzdanja u pravdu nego 2008. godine, kada se prvi puta nakon što je uhićen u Srbiji pojavio pred ICTY-em te je pozvao sudsko vijeće da "oda priznanje" Karadžićevom karakteru koji je zadržao odnos poštovanja prema sudu unatoč prvosupanjskoj presudi koju smatra nepravednom.
"Ovo je megasuđenje koje je izmaknulo kontroli", kazao je Robinson tvrdeći kako je Karadžić od početka bio u neravnopravnoj poziciji jer se proces protiv njega vodio temeljem pretpostavke njegove krivnje.
Najavio je kako će tijekom prizivnog postupka Karadžić i njegova obrana "srušiti sve činjenične temelje presude".
Karadžićeva obrana drži kako su u prvostupanjskom postupku prekršena njegova temeljna prava jer mu de facto nije bilo dopušteno da se sam brani, odnosno stoga što je morao izabrati hoće li se sam braniti ili će pak svjedočiti u svoju korist tijekom postupka.
Karadžićeva obrana i tužiteljstvo MICT-a zaključit će iznošenje svojih argumenata u utorak. Konačna presuda, kako je ranije najavio sudac Meron, može se očekivati u prosincu ove godine.
Bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni zapovjednik vojske bosanskih Srba tijekom rata u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine proglašen je krivim po 10 od 11 točaka optužnice, uključujući i genocid nad više od 8000 Bošnjaka u Srebrenici te višegodišnju opsadu Sarajeva, gdje je ubijeno više od 10.000 ljudi. Oslobođen je po točki za genocid u sedam općina na zapadu BiH.
Karadžić je najviši političar kojemu je Haški sud, koji je lani završio s radom nakon 24 godine, izrekao presudu nakon što je bivši srbijanski predsjednik Slobodan Milošević umro prije kraja suđenja u 2006.
Karadžić je nakon 13 godina bijega uhićen 21. srpnja 2008. godine u Beogradu, gdje je radio pod lažnim identitetom kao iscjelitelj Dragan Dabić. Vlasti su ga izručile Haškom tribunalu, a suđenje je počelo 26. listopada 2009. i završilo 7. listopada 2014. godine.
