Na drugom sastanku na vrhu Europske političke zajednice u Moldaviji, šef diplomacije Europske unije Josep Borrell je rekao da se nada da će susret gotovo 50 europskih čelnika u Moldaviji poslati "snažnu poruku" Rusiji.
Samit, koji se održava u moldavskom gradu Bulboaca, 20-ak kilometara od granice s Ukrajinom, trebao bi pokazati da je Europa ujedinjena u obrani međunarodnog poretka, kazao je. "Važno je da ova poruka dopre do Rusije", rekao je Borell, nakon što je stigao na sastanak na koji Rusija i Bjelorusija nisu pozvane.
Rusija nije tamo zato što ju organizatori nisu htjeli pozvati, nego zato što je ruski predsjednik Vladimir Putin isključio svoju zemlju iz europske zajednice započinjanjem neopravdanog rata protiv Ukrajine, dodao je.
'Teme koje su dože u prvi plan invazijom'
Slično je komentirao i premijer Andrej Plenković. "Mislim da je simbolična poruka da je Moldavija prva zemlja izvan članica EU-a koja je domaćin ovoga foruma. Moldavija je dobila kandidatski status prije godinu dana, šaljemo poruke reforme u smislu približavanja Europskoj uniji.
Današnje teme, sukladno ideji ovog šireg formata svih europskih država, osim Bjelorusije i Rusije je da razgovaramo o pitanjima sigurnosti, dobro da je s nama došao i predsjednik Zelenskij. Drugo da razgovaramo o pitanjima energetike i međusobne povezanosti, dakle kritične infrastrukture. Svih onih tema koje su došle u prvi plan s obzirom na posljedice ruske agresije na Ukrajinu", istaknuo je, prenosi HRT.
Što se tiče Ukrajine, premijer Plenković kaže da godinama zagovara model mirne reintegracije Podunavlja kao mogući okvir za Ukrajinu.
"To se nije dogodilo, dogodila se druga faza agresije. Mi kao Hrvatska poštujemo teritorijalnu cjelovitost Ukrajine. Podržavamo Ukrajinu u političkim i svim drugim aktivnostima", dodaje.
Komentirao je i najave iz Rusije, koja nije zadovoljna što se skup održava u Moldaviji te to doživljavaju kao približavanje te države EU-a i NATO-u.
"Održavanje skupa u Moldaviji je važna politička poruka, ali nije upućena kao poruka konfrontacije, već kao poruke i uključivosti prema Moldaviji. Ako će Rusija svaki skup koji se događa u njezinom bližem susjedstvu doživljavati kao neku prijetnju, onda je to veliki problem. Iz tog osjećaja i nastaju ovu problemi", dodaje.
Što se tiče bilateralnih susreta, kaže da će se susresti s moldavskim premijerom, s kosovskom predsjednicom, s crnogorskim predsjednikom, a bit će i tu niz neformalnih kontakata tijekom dana.
Što je Europska politička zajednica?
Ciljevi Europske političke zajednice su poticanje političkog dijaloga i suradnje radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa te jačanje sigurnosti, stabilnosti i blagostanja europskog kontinenta. Ta platforma za političku koordinaciju ne zamjenjuje nijednu postojeću organizaciju, strukturu ili proces te u ovoj fazi nema za cilj stvaranje novih.
Prvi sastanak na vrhu Europske političke zajednice održan je u listopadu 2022. u Pragu. Na sastanak su uz čelnike 27 država članica EU-a, predsjednicu Europske komisije i predsjednika Europskog vijeća, pozvane: Albanija, Andora, Armenija, Azerbajdžan, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Island, Kosovo, Lihtenštajn, Moldova, Monako, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, San Marino, Srbija, Švicarska, Turska, Ukrajina te Ujedinjena Kraljevina.
