OPASAN PLAN IZ BRUXELLESA /

Europa želi stvoriti moćan kartel i zauzeti ključnu poziciju: No, postoji barem pet razloga zašto će im to teško poći za rukom

Image
Foto: AFP/Ilustracija, JOE KLAMAR

Europski plan da objedini nabavku plina za sve zemlje članice mogao bi donijeti novi rast cijena, rasprodaju političkog ugleda i razmirice među državama

1.4.2022.
23:12
AFP/Ilustracija, JOE KLAMAR
VOYO logo

Ruska invazija na Ukrajinu oživjela je jednu pomalo zaboravljenu ideju. Europska bi unija mogla formirati moćan kartel kupaca prirodnog plina te nabavljati taj energent kao zajednica, umjesto da države članice svaka za sebe nabavljaju plin. Ako Bruxelles uspije u tom naumu, EU bi mogla igrati ključnu ulogu na globalnim tržištima plina, a uz to i ojačati svoje geopolitičke pozicije i smanjiti ovisnost o ruskom plinu, piše Politico.

Svega 52 riječi u redovitom izvješću Europske komisije bile su dovoljne da se čelnici zemalja članica dogovore da će "zajedno raditi na dobrovoljnoj zajedničkoj kupnji" plina i drugih energenata "optimalno koristeći zajedničku političku i tržišnu težinu Europske unije i njezinih država članica kako bi smanjili pregovaračke cijene."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po uzoru na nabavu cjepiva

Po sličnom je modelu EU nabavljala cjepivo protiv koronavirusa, pa ga razdjeljivala po zemljama članicama. No, nabava plina je puno problematičnija. Naime, stvaranje kartela kupaca plina kosi se s europskim propisima o tržišnom natjecanju. Osim toga, moglo bi doći do prepirki među zemljama članicama oko pristupa opskrbi. Tu bi, pak, htjele to ili ne, mogle biti uključene energetske kompanije i vlasti, što bi na kraju moglo rasturiti trenutno plinsko tržište.

Leigh Hancher, viša savjetnica za antimonopolsko i tržišno pravo u međunarodnoj pravnoj kompaniji Baker Botts, podsjetila je da su napori oko dobrovoljne zajedničke kupnje nuklearnog goriva bili neuspješni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
ODMAZDA ZA SANKCIJE /

Putin zahtijeva plaćanje ruskog plina u rubljima, Europa odbija: Evo zašto je to važno i što je sljedeće

Image
ODMAZDA ZA SANKCIJE /

Putin zahtijeva plaćanje ruskog plina u rubljima, Europa odbija: Evo zašto je to važno i što je sljedeće

"Od najranijih dana države članice, posebno Francuska, uvijek su se tome protivile, smanjivale su mogućnosti i vodile računa da to ne uspije. Stvarno se pitam zašto mislimo da sad nećemo imati iste probleme s opskrbom plinom", rekla je.

EU će se morati isprsiti

Stoga valja izdvojiti pet važnih razloga zbog čega bi zajednička kupovina plina mogla biti rizična. Prvi je relativno očit. Sustav funkcionira samo ako se kupuju velike količine, a trenutno nije jasno koliko bi plina trebalo biti kupljeno zajedničkom nabavom. Komisija će na sebe preuzeti "prikupljanje narudžbi plina i usklađivanje zaliha" kroz "bilateralne pregovore s velikim proizvođačima plina". Predstavnici zemalja članica sjedili bi u upravnom odboru radne skupine za zajedničku nabavu plina. No, postoji problem. Mnoge države su vezane obvezama dugoročnih ugovora o nabavi plina. Ako bi se kupovao plin tek toliko da djelomično zadovolji potrebe, onda zajednička nabavka ne bi bila privlačna zemljama članicama.

Drugi problem je ograničena opskrba plinom diljem svijeta, zbog čega proizvođači postavljaju rekordno visoke cijene. Trebat će im jako velika motivacija da samo razmotre mogućnost prodaje plina Europi po nižim cijenama, osobito ako bi morali zavrnuti ventile prema svojim stalnim kupcima.

"Ne vidim da se bilo koji proizvođač odriče profita i tradicionalnih odnosa ponude osim ako od toga ne dobije veliku političku korist, koju vjerojatno EU ne može dati. To je nešto što samo SAD mogu učiniti", rekla je Brenda Shaffer, viša suradnica u Globalnom energetskom centru Atlantic Councila i profesor energetike na američkoj Mornaričkoj poslijediplomskoj školi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nedopušteni kartel

Već je rečeno kako bi zajednička nabava plina bila mimo pravila tržišnog natjecanja unutar EU. Udruživanje zbog postizanja niže nabavne cijene moglo bi se smatrati ilegalnim kartelom. EK nije otkrila tko bi u objedinjenoj nabavi bio službeni kupac. S druge strane, francuski predsjednik Emmanuel Macron je dao naslutiti kako to ne bi bile vlade države članica, već energetske tvrtke.

"Sve te tvrtke koje bi sudjelovale u kupovnom kartelu ili, pristojnije rečeno, u klubu zajedničkih kupaca, bile bi vrlo velike unutar države članice u kojoj posluju te najvjerojatnije u državnom vlasništvu, pa je pitanje tko odlučuje, tko će se pridružiti i koji su uvjeti za pristupanje?" rekla je Kim Talus, profesorica energetskog prava na Sveučilištu Tulane u Louisiani i na Pravnom fakultetu Sveučilišta istočne Finske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim toga, države ili tvrtke bi "morate dijeliti relativno osjetljive komercijalne informacije koje bi mogle dovesti do prešutnog dogovaranja, jer svi znaju svačiju cijenu, koja se obično ne otkriva konkurenciji", kako bi dobile bolju ponudu. To mogu raditi s EK ili poštujući izuzeće unutar Zakona o tržišnom natjecanju EU-a, koje propisuje dokazivanje da zajednički sporazum o nabavi rezultira boljom distribucijom određenog dobra i pravednijom koristi među potrošačima.

Cijene bi mogle još narasti

Dodatan problem je i to što članice EU imaju različite razine ovisnosti o ruskom plinu, a svaka od njih nema vlastita skladišta ili pristup pomorskim terminalima. To stvara probleme u raspodjeli količina plina i izračunu konačnih cijena, jer u njih ulaze naknade za ponovno ukapljivanje plina i troškovi tranzita do pojedine zemlje. Kad bi bio stvoren kartel kupaca koji bi sami kupovali, ukapljivali i prevozili plin, europska regulatorna tijela bi imala razloga posumnjati da se radi o monopola.

Uz to, nitko ne jamči da će država koja skladišti plin, otpustiti dogovorene količine prema drugim zemljama ako njima ponestane plina. Europske su zemlje poznate po neslozi, a kad izblijedi solidarnost oko Ukrajine ta će se ružna navika ponovno pojaviti.

Želja Europske komisije je uspostaviti kartel do ljeta, kako bi se skladišta mogla napuniti plinom do sljedeće sezone grijanja. No, svaka pomisao na to utječe na cijene. Nakon što je EK predložila 1. ožujka da zemlje članice napune svoje rezerve na 90 posto do 1. listopada, cijene plina su porasle sa 70-ak na 210 eura po megavat satu. Čim je Komisija smanjila svoj zahtjev na 80 posto popunjenosti rezervi, cijene su pale na 108 eura.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stručnjaci upozoravaju da je to jasan primjer neočekivanih posljedica tržišne intervencije. One će, kažu, nastaviti "iskrivljavati" buduće cijene plina. Sličan utjecaj bi moglo imati i stvaranje plinskog kartela, pa bi cijene, umjesto da budu niže, zapravo mogle još porasti.

sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo