"Zbog promjena koje je uvela ova vlada danas mogu reći da nam grčki scenarij više ne prijeti. Sada smo u skupini država koje odlučuju o solidarnoj pomoći drugima", rekao je Pahor novinarima u srijedu u Ljubljani. Dodao je da je jedini veći problem Slovenije rast proračunskog deficita, no da bi on ove godine trebao biti smanjen za 0,5 postotnih bodova u odnosu na lanjski.
Pahor je izrazio sumnju da će novčana pomoć Grčkoj biti dovoljna da se izbjegnu moguće slične pojave u drugim europskim zemljama, rekavši da neke od njih imaju probleme s otplatom vanjskog duga, neke probleme s rastom nezaposlenosti, a neke i "prikrivene dugove" koje će sada trebati vraćati.
Slovenski parlament trebao bi prema najavama idućeg mjeseca potvrditi zakon po kojemu bi Slovenija u okviru kreditne pomoći država eurozone Grčkoj trebala sudjelovati sa 384 milijuna eura od ukupno 80 milijardi eura koliko će iznositi ukupan zajam.
Ministar financija France Križanič izjavio je da će Slovenija ta sredstva naći na svjetskom tržištu kapitala, govori se da bi u tu svrhu mogle biti iskorišteni državni depoziti u bankama, a neki ekonomisti bliski vladi razmišljaju i o rebalansu proračuna budući da u njemu za ovu godinu nema predviđenih sredstava za te namjene.
Europska komisija u izvješću objavljenom u srijedu smanjila je očekivanja o rastu BDP-a u Sloveniji u ovoj godini sa 1,3 posto s kraja prošle godine na 1,1 posto, ocijenila da će njen deficit javnih financija u ovoj godini biti veći i iznositi 6,1 posto, a upozorila je i na rast javnog duga koji je lani iznosio 35,9 posto, dok bi ove godine trebao dosegnuti 41,6 posto.
