Ruski rat s Ukrajinom eskalirao je u "nuklearnu krizu", s dalekosežnim implikacijama na nuklearno odvraćanje, neširenje, razoružanje i budućnost miroljubive nuklearne energije, upozorio je vodeći nuklearni stručnjak John Mearsheimer, govoreći za Newsweek. On smatra da je sukob, koji sada traje već četvrtu godinu, mogao biti spriječen da je Ukrajina zadržala svoj nuklearni arsenal iz sovjetske ere.
Ukrajina je naslijedila treći najveći nuklearni arsenal na svijetu nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine. Otprilike 30.000 nuklearnih oružja bilo je raspoređeno po Bjelorusiji, Kazahstanu, Rusiji i Ukrajini, pri čemu je Ukrajina posjedovala gotovo 1.900 strateških nuklearnih bojevih glava i tisuće taktičkih nuklearnih oružja.
Međutim, tri godine kasnije, Kijev je odlučio denuklearizirati se, potpisavši Budimpeštanski memorandum i prebacivši oružje Rusiji. U zamjenu, Ukrajini su obećana sigurnosna jamstva od strane Rusije, SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva.
Pogrešno izračunali cijenu razoružanja?
Tada je odluka Ukrajine široko pozdravljena jer je pomogla zemlji da osigura financijsku pomoć od Zapada. No, nakon što je Rusija očito prekršila Budimpeštanski memorandum — prvo anektiravši Krim 2014. godine, a zatim pokrenuvši punu invaziju na zemlju 2022. godine — neki sada dovode u pitanje je li Kijev pogrešno izračunao moguću cijenu razoružanja. Politiolog John Mearsheimer objavio je 1993. godine komentar pod nazivom "Slučaj ukrajinskog nuklearnog odvraćanja", tvrdeći da je nuklearna Ukrajina bila ključna za očuvanje mira s Rusijom. Tri desetljeća kasnije, on ostaje pri tom stavu.
"Da je Ukrajina zadržala svoja nuklearna oružja, Rusija ne bi pokrenula invaziju 2022. godine. Nuklearna oružja su ultimativno odvraćanje", rekao je Mearsheimer, profesor na Sveučilištu u Chicagu. Mearsheimer je rekao da bi vrlo vjerojatno Kijev upotrijebio svoja nuklearna oružja kako bi se obranio u slučaju ruske invazije, koju bi Ukrajina smatrala "egzistencijalnom prijetnjom".
"Mislim da bi Rusi to prepoznali, i stoga ne bi pokrenuli invaziju 2022. godine. Naravno, zbog toga sam tvrdio da je bilo smisleno da Ukrajina zadrži svoja nuklearna oružja, jer sam mislio da Ukrajina u konvencionalnom ratu praktički nije imala šanse pobijediti Ruse“, dodao je.
'Ovako velike invazije sigurno ne bi bilo'
Mariana Budjeryn, viša istraživačka suradnica u Belfer Centru na Harvardu i autorica knjige Inheriting the Bomb: The Collapse of the USSR and the Nuclear Disarmament of Ukraine, opisala je trenutni sukob kao eskalaciju od strane Rusije u "nuklearnu krizu" kroz stalne nuklearne prijetnje, signaliziranje i upotrebu intimidacije od strane predsjednika Vladimira Putina.
Budjeryn se složila s Mearsheimerom da bi potpuno razvijen nuklearni odvraćajući kapacitet Ukrajine mogao odvratiti Rusiju od pokretanja velike invazije. Međutim, napominje da prisutnost nuklearnih oružja ne eliminira potpuno mogućnost sukoba. Granice i aneksija Krima 2014. godine možda bi se još uvijek dogodile, rekla je Budjeryn, "ali ovakva velika invazija u kojoj je opstanak zemlje na kocki — to bi bilo puno teže ostvariti, čak i za zemlju poput Rusije koja ima veći nuklearni arsenal od Ukrajine". Također je istaknula da bi nuklearna Ukrajina izazvala snažniju i odlučniju reakciju Zapada 2014. godine kako bi spriječila moguću eskalaciju kada je Putin anektirao Krim.
"Reakcija Obamine administracije 2014. godine, koja se sastojala od nekoliko sankcija, sigurno bi bila snažnija i odlučnija da je Ukrajina imala nuklearna oružja, zbog straha od širenja nuklearnog naoružanja. Rusija bi bila obeshrabrena od početka velike invazije zbog straha da bi to moglo eskalirati do nuklearne granice", objasnila je Budjeryn.
Nuklearna dilema Ukrajine
Budjeryn je osporila ideju da je Ukrajina jednostavno odustala od svog nuklearnog arsenala. "Reći da je Ukrajina naslijedila treći najveći nuklearni arsenal na svijetu i dala ga za ništa nije točno", rekla je Budjeryn.
Nuklearna oružja Ukrajine bila su dizajnirana za sovjetsku stratešku upotrebu, što znači da ono što je Kijev naslijedio nije bilo spremno za uporabu kao nuklearni odvraćajući faktor. "Nije bilo nešto što su mogli samo uzeti i brzo iskoristiti kako bi odvratili Rusiju", objasnila je.
Ukrajina je ipak imala opcije, a imala je kapacitet da to naslijeđe kasnije pretvori u potpuno razvijen odvraćajući sustav prikladan za vlastitu stratešku upotrebu, slično Pakistanu, Sjevernoj Koreji i Iranu.
'Nisu imali puno izbora nego da vrate ta oružja'
"Ali taj proces bi oduzeo vrijeme i investicije, a vrijeme i investicije u ranim 90-ima bile su dvije dragocjene stvari koje je Ukrajina teško mogla dobiti. Ukrajinsko vodstvo je razmotrilo troškove i koristi ulaganja vremena i resursa, kao i svoju sposobnost da se suprotstavi međunarodnoj zajednici i izdrži negativne posljedice koje bi nužno uslijedile", dodala je.
Mearsheimer se složio, napominjući da unatoč tome što Ukrajina nije imala snažnu unutarnju suglasnost za zadržavanje nuklearnih oružja, nova neovisna zemlja bila je pod ogromnim pritiskom SAD-a i Rusije da se odrekne nuklearnih oružja koje je naslijedila od Sovjetskog Saveza.
"A s obzirom na stanje ukrajinske ekonomije u to vrijeme, nisu imali puno izbora nego da vrate ta oružja ili da ih preda Rusiji", rekao je Mearsheimer.
Može li Ukrajina ponovno razviti svoj nuklearni kapacitet?
Nije vjerojatno da će Ukrajina u bliskoj budućnosti ponovno razviti svoj nuklearni kapacitet, rekla je Budjeryn.
"Ako Ukrajina ima novac za ulaganje u naoružanje, to bi vjerojatno bila konvencionalna oružja i sredstva konvencionalnog odvraćanja — oružja duljeg dosega koja bi mogla držati ruske važne strateške vojne ciljeve pod prijetnjom", dodala je Budjeryn.
Mearsheimer također odbacuje tu ideju, dodajući da bi Rusija poduzela ekstremne mjere kako bi spriječila da se to dogodi. "S vremenom je Rusija sve više imala poticaj da osigura da Ukrajina ne posjeduje nuklearna oružja", rekao je.
Kako Ukrajina može braniti buduće napade?
"Treba se sjetiti da u ranim 90-ima Rusija i Ukrajina nisu bile smrtonosni neprijatelji. Zapravo, odnosi između dviju zemalja bili su prilično dobri. No danas, nitko ne bi tvrdio da je to slučaj. Zapravo, suprotno je i mržnja na obje strane je ogromna. Nema šanse da bi Rusi dopustili Ukrajini da nabavi nuklearna oružja", zaključio je.
Dok se razmatraju mogući pregovori o miru, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poziva Zapad da pruži njegovoj zemlji sigurnosna jamstva. Do sada su ti zahtjevi bili otvoreno odbijeni od strane Trumpa, ali američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio sugerirao je u intervjuu za Fox News 26. veljače da "ono što Ukrajina stvarno treba je odvraćanje".
Mearsheimer ima sumornu predikciju za budućnost Ukrajine, tvrdeći da Ukrajina nema održivu strategiju odvraćanja koja bi zaustavila Rusiju.
"To je glavni razlog zašto Ukrajina želi sigurnosno jamstvo od Zapada. Razumiju da se ne mogu sami obraniti od Rusije. Potrebno im je sigurnosno jamstvo od Zapada, a kao što je Zelenski jasno rekao, to mora biti sigurnosno jamstvo od Sjedinjenih Država", kaže politolog Mearsheimer.
Kakvo rješenje ima Ukrajina?
Trumpova administracija jasno je dala do znanja da Ukrajina neće dobiti sigurnosna jamstva, smatra Mearsheimer, naglašavajući da bi Rusija takav potez smatrala neprihvatljivim, budući da bi zapadna sigurnosna jamstva de facto značila članstvo u NATO-u. Putin je stoga zatražio da Ukrajina odustane od svojih težnji za priključenjem vojnom savezu, inzistirajući na njezinoj neutralnosti. Prema Mearsheimeru, to bi Ukrajinu ostavilo bez zaštite Zapada, čineći njezinu obranu neodrživom u potencijalnom sukobu s Rusijom.
S druge strane, Budjeryn predlaže alternativni pristup – dublju integraciju ukrajinske vojske s europskim snagama. Prema njezinom mišljenju, jačanje ukrajinskih obrambenih kapaciteta ključno je za sprječavanje budućih ruskih agresija. Takav pristup uključivao bi zajednički vojni razvoj, proizvodnju oružja i razmjenu obavještajnih podataka.
U suradnji s europskim partnerima i uz zapadnu pomoć, Ukrajina bi postupno bila uključena u europsku obrambenu arhitekturu, čime bi se osnažila njezina sposobnost odvraćanja Rusije.
POGLEDAJTE VIDEO: Europa se hitno naoružava, u Bruxelles stiže i Zelenski: 'Na stolu su veliki ulozi'
