Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je u srijedu na hitan razvoj cjepiva protiv bakterijske infekcije odgovorne za gotovo 150.000 mrtvorođenih i smrtnih slučajeva novorođene djece svake godine, piše Science Alert.
Novo izvješće zdravstvene agencije UN-a i Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu pokazalo je da je utjecaj infekcije streptokokom grupe B (GBS), za koju se procjenjuje da bezopasno živi u crijevima do trećine svih odraslih osoba, daleko veći uzrok prijevremenih poroda i invaliditeta nego što se prije mislilo.
Stvarne brojke su još veće?
Izvješće je potvrdilo prethodni poražavajući nalaz iz 2017. da bakterija uzrokuje gotovo 100.000 smrtnih slučajeva novorođenčadi i blizu 50.000 mrtvorođene djece svake godine. Također je ukazalo na značajne nedostatke u podacima koji sugeriraju da bi stvarne brojke mogle biti veće.
Prvi je put kvantificiran utjecaj na prijevremene porode, otkrivši da GBS stoji iza više od pola milijuna ranih porođaja svake godine, što dovodi do značajnog dugotrajnog invaliditeta. U svjetlu takvih zapanjujućih brojeva, autori izvješća izrazili su žaljenje da nije postignut veći napredak u razvoju cjepiva.
"Ovo novo istraživanje pokazuje da je streptokok iz skupine B glavna i podcijenjena prijetnja preživljavanju i dobrobiti novorođenčadi, donoseći razorne posljedice za toliko obitelji diljem svijeta", rekao je u priopćenju Phillipp Lambach iz odjela za imunizaciju WHO-a. "WHO se pridružuje partnerima u pozivu na hitan razvoj cjepiva protiv GBS-a za majke, koje bi imalo duboke koristi u zemljama diljem svijeta."
Profesorica Joy Lawn, koja vodi LSHTM-ov centar za zdravlje adolescenata, reproduktivno i dječje zdravlje majki, slaže se s tim. "Cijepljenje majki moglo bi spasiti živote stotina tisuća beba u godinama koje dolaze", rekla je, osuđujući nedostatak progresa otkako je ideja o razvoju cjepiva protiv GBS-a prvi put pokrenuta prije tri desetljeća.
Kako se prenosi?
U prosjeku, 15 posto trudnica diljem svijeta, ili gotovo 20 milijuna godišnje, nosi GBS bakteriju u svojoj vagini. No, iako većina ovih slučajeva ne pokazuje nikakve simptome, zaražena trudnica može prenijeti GBS na fetus putem amnionske tekućine ili tijekom poroda dok dojenče prolazi kroz vaginalni kanal.
Bebe i fetusi su posebno ranjivi jer njihov imunološki sustav nije dovoljno jak da bi se borio protiv bakterija koje se razmnožavaju. Ako se ne liječi, GBS može dovesti do meningitisa i septikemije, što može biti smrtonosno. Bebe koje prežive mogu razviti cerebralnu paralizu ili trajne probleme s vidom i sluhom.
Izvješće od srijede pokazalo je da bakterija svake godine ostavi oko 40.000 dojenčadi s neurološkim oštećenjima. Trenutno se ženama s GBS-om daju antibiotici tijekom poroda kako bi se smanjila mogućnost prelaska na njihovu bebu. No, ovaj pristup predstavlja probleme na mjestima gdje su zaštita i primjena antibiotika tijekom poroda manje dostupni.
Znakovito je da se najveće stope GBS-a kod majki nalaze u subsaharskoj Africi – koja sama čini oko polovicu globalnog tereta – te istočnoj i jugoistočnoj Aziji, pokazala je studija. Sugerira da bi cjepivo protiv GBS-a kojim bi se moglo cijepiti trudnice tijekom rutinskih pregleda trudnoće moglo spriječiti 50.000 smrtnih slučajeva dojenčadi i fetusa svake godine.