Španjolski Vrhovni sud u ponedjeljak je osudio devetero katalonskih separatističkih vođa na zatvorske kazne između devet i 13 godina zbog uloge u neuspješnom pokušaju za uspostavu neovisnosti Katalonije 2017.
Ostalih troje optuženika u važnoj presudi zbog održavanja zabranjenog referenduma i kratkotrajnog proglašenja neovisnosti proglašeni su krivima samo za neposluh i nisu osuđeni na zatvor.
Svi optuženici oslobođeni su najstrože optužbe, za pobunu. Bivši zamjenik katalonskog čelnika Oriol Junqueras dobio je najveću zatvorsku kaznu u trajanju od 13 godina.
Na kocki je mnogo toga, kako za Španjolsku, tako i za njezinu najbogatiju regiju na suđenju koje je privuklo svjetsku pozornost, pokrenulo najveću španjolsku političku krizu u desetljećima i poljuljalo financijska tržišta.
Među glavnim pitanjima je kako će separatisti reagirati na presude, hoće li se održati obećanje o mirnim prosvjedima i koliko će se narušiti ugled Španjolske i separatističkog pokreta.
I vlada i separatisti su uoči presude objavili snimke na društvenim mrežama.
Separatisti kažu da ništa pogrešno nisu učinili i da je suđenje bilo političke prirode, dok vlada tvrdi da je zakon strogo poštovan.
"Jedina presuda koju ćemo prihvatiti je ona oslobađajuća", rekao je bivši katalonski čelnik Carles Puigdemont.
U videu koji je objavila vlada je nekoliko ministara koji brane španjolski demokratski sustav.
Premijer Pedro Sanchez tvitao je uz objavljeni video kako je Španjolska jedna od "najslobodnijih i najsigurnijih" zemalja u svijetu.
Sánchez: ''Katalonski dužnosnici osuđeni zbog kršenja zakona, a ne svojih ideja''
Španjolski premijer Pedro Sánchez rekao je u ponedjeljak kako su katalonski zagovornici nezavisnosti osuđeni zbog kršenja zakona, a ne svojih političkih ideja.
Ranije tijekom jutra je devetero katalonskih dužnosnika osuđeno na zatvorske kazne između 9 i 13 godina zbog ustanka i korištenja javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti 2017. kojeg je bio zabranio Ustavni sud, te posljedičnog jednostranog proglašenja samostalne republike Katalonije. Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.
„Španjolska vlada apsolutno poštuje presudu. Ona je donesena nakon jednog transparentnog postupka tijekom kojeg je bila zajamčena pravednost. Postupak je ispunio sve demokratske zahtjeve“, rekao je Sánchez tijekom konferencije za medije u Madridu, na kojoj nije bilo dopušteno postavljanje pitanja.
„Nikome se ne sudi zbog ideja, nego zbog kršenja zakona. Nitko nije iznad zakona i svatko ga mora poštivati“, dodao je.
Naglasio je kako španjolski ustav usvojen 1978., kada je Španjolska prešla iz diktature u demokraciju, ne dopušta referendume o nezavisnosti ni u jednoj od 17 autonomnih pokrajina.
„Presuda je rezultat ustava oko kojeg smo se usuglasili prije četiri desetljeća, kojeg je prihvatila i Katalonija i kojim je završila Francova diktatura“, rekao je Sánchez. „Španjolski ustav je moderan, uvažava bogatu teritorijalnu različitost i brani jedinstvo zemlje“, napomenuo je.
Predsjednik katalonske vlade Quim Torra prethodno je prilikom svog obraćanja javnosti u Barceloni rekao kako je izrečena presuda „nepravedna“ jer u španjolskom kaznenom zakonu nisu navedene nikakve kazne za referendume. Također je rekao kako je Španjolska potpisujući međunarodne sporazume prihvatila pravo na samoodređenje naroda koje odbija primijeniti. Prvooptuženi Oriol Junqueras, koji je u ponedjeljak osuđen na 13 godina zatvora, tijekom suđenja započetog u veljači tvrdio je to isto i napomenuo prilikom saslušanja kako nisu napravili ništa nezakonito.
„Katalonska vlada je jednostrano bila narušila vlastiti statut autonomije Katalonije. Ignorirala je one koji ondje ne podržavaju nezavisnost, dovela je do loma u društvu“, izjavio je Sánchez.
„Pokret za nezavisnost doživio je poraz, nije uspio dobiti međunarodnu podršku, te je sada proizveo puno boli i patnje. No ovom presudom otvorila se nova etapa koja će jamčiti suživot, demokraciju i jedinstvo“, rekao je premijer.
Katalonija, sa 7,5 milijuna stanovnika, od 1978. godine ima svoju vladu, parlament, policiju, škole, bolnice, a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama. Središnja vlada u Madridu upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom. Stanovnici Katalonije su podijeljeni oko pune nezavisnosti.
„Katalonska vlada mora shvatiti da predstavlja sve Katalonce, a ne manjinu“, naglasio je Sánchez. Katalonska vlada nastavlja tražiti priznati i dogovorni referendum da se vidi koliko je stanovnika za nezavisnost a koliko protiv, odbacujući ovakve kvalifikacije o manjini.
Sánchez, vođa Španjolske socijalističke radničke stranke (PSOE), odbacio je bilo kakvu mogućnost budućeg referenduma pozivajući se na ustav. Za mjesec dana se suočava s parlamentarnim izborima u Španjolskoj na kojima bi, prema anketama, mogao osvojiti većinu mjesta u parlamentu, ali nedovoljnu za samostalno sastavljanje vlade.
„Očekujem suradnju svih stranaka koje poštuju ustav. Moramo restaurirati suživot preko dijaloga, zakona i ustava“, poručio je Sánchez.
Španjolski sud izdao novi uhidbeni nalog za Puigdemonta
Španjolski Vrhovni sud izdao je u ponedjeljak novi europski uhidbeni nalog kojim će od Belgije tražiti izručenje bivšeg predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta, nakon što je jutros osuđeno dvanaestero njegovih suradnika za ustanak i korištenje javnog novca prilikom organiziranja nezakonitog referenduma o nezavisnosti 2017.
Puigdemont, koji je bio predsjednik vlade u trenutku jednostranog proglašenja republike Katalonije, u listopadu 2017. otišao je u Belgiju. Iz mjesta Waterloo, udaljenog 20 kilometara od Bruxellesa, vodi međunarodnu kampanju za nezavisnost.
Španjolska je već bila izdala uhidbeni nalog za njime te tražila od Belgije izručenje, no nakon tehničkih grešaka španjolski sud ga je povukao. Zbog uhidbenog naloga je 56-godišnji Puigdemont bio priveden kada se nalazio u Njemačkoj, na povratku iz Finske u Belgiju, no njemački sud ga je bio odbio izručiti španjolskom pravosuđu jer ondje nije postojala optužba za pobunu.
Novi uhidbeni nalog izdan je nakon što je u ponedjeljak ujutro devetero katalonskih dužnosnika osuđeno na zatvorske kazne između 9 i 13 godina zbog ustanka i korištenja javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti 2017. kojeg je bio zabranio Ustavni sud, te posljedičnog jednostranog proglašenja samostalne republike Katalonije. Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.
