To znači i kraj dvogodišnje politike Saudijske Arabije 'pumpaj koliko hoćeš', a koja je rezultirala padom cijena nafte, na svekoliku radost vozača u zapadnome svijetu i konsternaciju centralnih banaka koje su morale sprječavati deflaciju.
No tržište nafte još je uvijek nijemo. OPEC ne može kontrolirati 60% svjetske proizvodnje koju vrše države nečlanice a raniji su se dogovori raspali. Upravo zbog toga se ne očekuje nagli porast cijena.
Ipak, promjenom politike pojavljuju se novi dobitnici i gubitnici.
Dobitnici
Izvoznici nafte koji imaju deficit, poput Venecuele i Saudijske Arabije, nekoć su koristile visoke cijene nafte kako bi plaćale razne socijalne programe. Kada su cijene nafte pale, te su države morale plaćati plaće i razne poticaje koje si više nisu mogle priuštiti.
Saudijska Arabija tako ima najveći proračunski deficit među 20 najvećih svjetskih gospodarstava, što je i jedan od glavnih razloga ovog zaokreta. A poseban pobjednik je Iran - neće niti morati smanjivati proizvodnju jer mu je izvoz bio ograničen sankcijama.
Izvoznici nafte koji nisu članovi OPEC-a, poput Rusije ili Meksika, isto će doživjeti porast cijene njihove nafte, iako nisu sudjelovale u dogovoru o smanjenju proizvodnje. Ali u tome i je kvaka - ako se barem djelomično ne budu ponašale u skladu s dogovorom zemalja OPEC-a, rušiti će i vlastite cijene.
Globalne središnje banke, poput Europske središnje banke ili Japanske banke žele podići inflaciju kako bi lakše izbrisale trošove dugovanja i pomogle u ozdravljenju gospodarstava koje je teško oštetila financijska kriza. Niska cijena nafte bile je prepreka tim namjerama. Čak i u SAD-u, gdje je ove godine inflacija ipak malo porasla, Savezna je rezerva stavila planirani rast kamata na čekanje.
"Više cijene nafte dobra su vijest za Japansku banku", rekao je Simon Pianfetti, viši menadžer u tržišnu odjeljenju SMBC Trust Bank Ltd. u Tokiju. "To će definitivno pomoći povećanju inflacije."
Energetske tvrtke sada su među najuspješnijim tvrtkama na burzama dionica. China Oilfield Services Ltd. skočila je 11 % u Hong Kongu dok je PetroChina Co., najveći azijski proizvođač nafte, narasla najviše još od svibnja. U Europi BP Plc narastao je 4 %, Royal Dutch Shell Plc 5.4 % a francuski Total SA 3.9 %.
Gubitnici
Aviokompanije, kod kojih su niske cijene nafte igrale glavnu ulogu u poboljšavanju financijskih rezultata sada će se suočiti s problemima. Bloombergov World Airline Index danas je pao za 0.3 %, Deutsche Lufthansa AG za 2.9 % a Ryanair Holdings Plc pao je 2.3 %.
Vozači automobila uživali su u relativno niskim cijenama. U Francuskoj litra supera je oko 1.30 eura (9.75 kuna), blizu najniže cijene iz 2009., dok je u travnju 2002. bila čak 1.70 eura (12.75 kuna). Porast cijena goriva biti će neizbježan, iako opet i to ovisi koliko će se uspješno dogovor provoditi.