TREBAMO LI SE ZABRINUTI? Tek nešto više od polovice građana misli da bi cijepljenje djece trebalo biti obvezno
Naime, kako javlja CNN, prema odluci najvišeg suda Europske unije ljudi će moći optužiti farmaceutske kompanije da su im njihova cjepiva uzrokovala bolest, čak i ako neće imati nikakvih znanstvenih argumenata za to. Dovoljan dokaz za povezivanje cjepiva s bolešću bit će činjenica da je veći broj ljudi nedugo nakon cijepljenja razvio neku određenu bolest koju ranije nije imao.
Ova odluka je proizašla iz slučaja jednog Francuza poznatog kao J.W. koji je cijepljen protiv hepatitisa B 1998. godine i obolio od multiple skleroze godinu dana kasnije. Multipla skleroza je neurološki poremećaj u kojem vlastiti imunološki sustav napada mozak i leđnu moždinu. Bolest uništava živčano tkivo i uzrokuje niz simptoma, od problema s vidom do paralize. J. W. je umro 2011. godine.
Odluka Europskog suda izazvala je, očekivano, oštre kritike brojnih stručnjaka.
Andrew Pollard, profesor dječje infektologije i imunologije sa Sveučilišta u Oxfordu za Telegraph je rekao da presuda Europskog suda nije u skladu s normalnim racionalnim pristupom analizi dokaza. Upozorio je da ona može ugroziti programe cijepljenja koji svake godine širom svijeta spašavaju na milijune života.
Primjerice, samo od ospica, koje su najzaraznija poznata bolest, zbog nedovoljne procijepljenosti u svijetu svakodnevno umire oko 400 djece. A cjepivo košta manje od dolara.
"Cjepiva su jedno od najvećih globalnih zdravstvenih postignuća. Iako je od vitalnog značaja da prepoznamo stvarne štetne učinke cjepiva, moramo biti vrlo pažljivi kako ne bi narušili povjerenje javnosti u cjepiva. I aktualno dovođenje u vezu cijepljenja i autizma jasan je dokaz toga", rekao je Pollard.
Američki molekularni biolog, Alex Berezow, znanstveni kolumnist i član organizacije American Council on Science, odluku Europskog suda nazvao je kafkijanskom, ali smatra da ta vijest nikoga ne bi trebala iznenaditi jer Europa, protivno dojmovima koji postoje u SAD-u, nije nikakav napredan znanstveni raj iz 21. stoljeća.
"Ona je stagnirajući kontinent zarobljen kulturom nemara i nekompetitivnosti. Uistinu, nova studija objavljena u oksfordskom časopisu Science and Public Policy pokazala je da se u SAD-u otkriva četiri puta više ključnih otkrića po glavi stanovnika nego u Europi“, piše Berezow.
Berezow ističe da je veliki problem u tome što je iskustvo pokazalo da neznanstvene paranoje koje nađu plodno tlo u Europi ne ostaju samo u Europi – ona ih, nažalost, izvozi. Jedan takav poznati primjer jest iracionalan strah od biotehnologije i GMO-a koji je EU ozakonila i raširila svijetom.
