Razina sukoba u svijetu povećala se od izbijanja pandemije, prema godišnjem Globalnom indeksu mira, koji je u četvrtak objavio Institut za gospodarstvo i mir.
Izvješće, koje procjenjuje stanje 2020., pokazuje da su se sukobi širom svijeta povećali deveti put u 12 godina.
Osnivač Instituta Steve Killelea rekao je da je za to krivac pandemija.
Premda se sveukupna razina sukoba i terorizam smanjila 2020., politička nestabilnost i nasilni prosvjedi su se povećali, rekao je Killelea.
On je kazao da će gospodarski utjecaj pandemije stvarati daljnje nesigurnosti, pogotovo u zemljama koje su se već borile prije pandemije.
Oporavak će vjerojatno biti vrlo nejednak, što bi moglo uzrokovati daljnje produbljivanje pukotina.
Sveukupno Globalni indeks mira zabilježio je više od 500 nasilnih događaja povezanih s pandemijom između siječnja 2020. i travnja ove godine. U 25 zemalja bilo je više prosvjeda nego prije, dok se samo u osam zemalja ta kategorija poboljšala.
Najgore je u Bjelorusiji, Mjanmaru i Rusiji, gdje vlasti nasilno
suzbijaju prosvjede.
Građanski neredi oštro su porasli u SAD-u u procjenjivanom
razdoblju, ne samo zbog pandemije već djelomice i zbog rasta
pokreta Black Lives Matter i zbog nasrtaja na američki
Capitol u Washingtonu u siječnju.
Suprotno tome, stopa ubojstava, smrti zbog terorizma i percepcija zločina znatno je pala u većem broju zemalja širom svijeta, premda se stanje znatno razlikuje od jednog do drugog područja.
U Afganistanu, Brazilu, Južnoj Africi i Meksiku primjerice više
od pola stanovništva i dalje navodi da je nasilje najveći rizik
njihovoj sigurnosti u svakodnevnom životu.
U izvješću se navodi da je Afganistan najmanje miroljubiva zemlja
u svijetu, a slijede ga Jemen, Sirija, Južni Sudan i Irak.
S druge strane Island je ponovno na vrhu kao najmiroljubivija zemlja, a na tom je mjestu od 2008.
Kao regija, Europa je također najmiroljubivija, prema indexu, ali se i tu povećala politička nestabilnost.
Globalni indeks mira pokriva 99,7 posto svjetskog stanovništva, navode izdavači, a procjenjuje situaciju na temelju 23 kvalitativna i kvantitativna pokazatelja grupirana u trima područjima - tekući sukobi, sigurnost i militarizacija.
