Novo znanstveno istraživanje tvrdi da će razina mora u svijetu rasti više nego je predviđeno, osobito jer se led na Antarktici i Grenlandu ubrzano topi. Gledano s dugoročnog stajališta, razina svjetskog mora porast će maksimalno do 2100. godine. Porast će biti dvostruko veći od dosadašnjih predviđanja.
Istraživači tvrde da će to dovesti do raseljavanja stotinu milijuna ljudi. Pitanje porasta razine mora bilo je jedno od najkontroverznijih pitanja koje je pokrenuo Međuvladin panel o klimatskim promjenama (Panel on Climate Change, skraćeno IPCC) kada je 2013. objavljeno najnovije izvješće o porastu razine svjetskog mora. Prema spomenutom izvješću, nastavak zagrijavanja planeta, bez većih smanjenja emisija plinova, doveo bi do porasta globalnih voda od 52 do 98 centimetara do 2100. godine.
Pesimistična predviđanja
Mnogi znanstvenici i stručnjaci vjeruju da je u pitanju konzervativna procjena. Znanstvenici koji se bave ledom zabrinuti su da se modeli koji se trenutačno koriste za predviđanje utjecaja velikih ledenih ploča na razine mora ne obuhvaćaju sve neizvjesnosti o tome kako se led sada topi. Znanstvenici smatraju da, ako emisije ispušnih plinova nastave ispuštati jednako kao danas, onda bi razina svjetskog mora mogla porasti od 62 do 238 centimetara do 2100.
To je u našem svijetu jedan od najgorih scenarija globalnog zatopljenja. Ne smanji li se emisija stakleničkih plinova, po najnovijoj će procjeni do 2100. godine razina svjetskih mora vrlo vjerojatno porasti za 62 do 238 centimetara. To bi se dogodilo u slučaju najgoreg scenarija - porasta temperature za pet Celzijevih stupnjeva.
"Povećanje razine mora do 2100. moglo bi iznositi između sedam i 178 cm, no kada otapanju alpskih ledenjaka dodate i otapanje ledenjaka izvan ledenih pokrivača ili kontinentalnih ledenjaka, kao i termalnu ekspanziju mora, vrlo brzo stižete do dva metra. Ako se scenarij o porastu razine svjetskog mora ostvari, stručnjaci vjeruju da postoji mala, ali statistički značajna vjerojatnost da će zapadni dio Antarktike postati vrlo nestabilna država, a dijelovi istočne Antarktike će također ići prema tom scenariju", rekao je voditelj studije, prof. Jonathan Bamber s bristolskog sveučilišta
Spomenuti scenarij imao bi mnogo utjecaja na Zemlju. Izračuni kažu da bi se tada izgubilo 1,79 milijuna nastanjive površine planeta, što je jednako veličini Libije. Veći dio gubitka osjetio bi se u područjima za uzgoj hrane, kao što je primjerice delta Nila. Ljudi u Bangladešu bi teško živjeli, a gradovi poput Londona, New Yorka i Šangaja bili ugroženi. Profesor Bamber je situaciju usporedio s migrantima iz Sirije koji su preplavili Europu. Zbog očekivanog porasta temperature do dva Celzijeva stupnja, ledeni dio Grenlanda i dalje najviše pridonosi porastu razine mora. No s porastom temperatura u obzir se moraju uzeti mnogo veći dijelovi antarktičkih kontinentalnih ledenjaka.
'GLAD, ŽEĐ, PROPAST': Globalno zatopljenje donosi apokalipsu, a većina toga nije ni svjesna
"Broj imigranata u Europi je zapravo 200 puta manji od broja ljudi koji bi se morali raseliti zbog porasta razine mora od 'tek' dva metra", kazao je.
Kako izbjeći katastrofalan scenarij?
Autori studije ističu kako još uvijek ima vremena da se izbjegne ovakav zastrašujući scenarij, osobito ako se u narednim desetljećima znatno smanji emisija stakleničkih plinova. Kažu i da vjerojatnost za najgori scenarij iznosi oko pet posto.
"Kad bih vam rekao da postoji pet posto izgleda da vas pregazi automobil kada prelazite cestu, ne biste joj ni prišli. Čak i vjerojatnost od jedan posto znači da bi se poplava koja se događa samo jednom u stotinu godina mogla ipak dogoditi za vašeg života. Bilo kako bilo, vjerojatnost od pet posto predstavlja ozbiljan rizik za naš planet", kazao je Bamber.
Rezultati studije objavljene pod nazivom "Ice sheet contributions to future sea-level rise from structured expert judgment" objavljeni su u stručnome časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
