Do kraja stoljeća globalno zatopljenje otopit će većinu leda koji oblikuje izgled i ekosistem današnjih Alpa, predviđaju švicarski znanstvenici.
Ako svijet i uspije ispuniti zadani cilj o ograničenju globalnog zagrijavanja na manje od dva stupnja Celzijeva u odnosu na predindustrijsku razinu, dvije trećine ledenjaka u europskom planinskom lancu nestat će do 2100., kazali su glaciolozi sa sveučilišta ETH u Zuerichu (Švicarski federalni institut za tehnologiju i Sveučilište tehnologije, znanosti i menadžmenta).
Ako se klimatske promjene ne stave pod kontrolu te ako emisije plinova koji stvaraju učinak staklenika nastave rasti. "Alpe će uglavnom biti bez leda do 2100. godine i samo će izolirane 'krpice' leda ostati na vrhovima", kazao je koautor studije Matthias Huss.
Studija predstavljena na sastanku Europske geoznanstvene unije u Beču, temelji se na računalnom modelu u kojem se prate kretanja leda i proces otapanja.
Znanstvenici su nadalje upozorili da će polovina današnjeg leda na alpskim vrhovima nestati do 2050. godine u svakom slučaju i bez obzira na to uspije li čovječanstvo ili ne ograničiti emisije plinova koje utječu na globalno zatopljenje.
Globalan rast temperatura postat će izraženiji u drugoj polovici stoljeća, kažu znanstvenici. "Učinak smanjenja ledenjaka na Alpe je golem jer su ledenjaci važan dio ekosustava tog područja, krajobraza i gospodarstva" navodi se u izjavi Europske geoznanstvene unije. Ledenjaci privlače turisti, ali nadasve je važno to što su oni izvor vode za biljni i životinjski svijet, za poljoprivredu i hidroelektrane.
