U Beograd je tijekom noći stiglo 70 autobusa s migrantima i izbjeglicama koji su prethodnih dana prešli grčko-makedonsku granicu i potom ušli u Srbiju, a prema podacima Visokog povjerenstva UN-a za izbjeglice (UNHCR) u Srbiju je u noći između subote i nedelje poslije prolaska kroz Makedoniju ušlo više od 7000 ljudi, izvijestili su u ponedjeljak beogradski elektronički mediji.
Nakon velikih gužvi tijekom vikenda očekuje se dolazak još najmanje oko 1500 ljudi koji se nalaze na području Mirovačkog polja i u kampu u selu Miratovcu na jugu Srbije, a Međunarodni Crveni križ narednih dana očekuje "dramatičan porast" broja izbjeglica.
Dužnosnici Crvenog križa u prihvatnom centru u Preševu, na jugu Srbije, upozoravaju da vode i hrane imaju za još jedan dan i apeliraju da im se uputi pomoć, javila je Radio-televizija Srbije (RTS) iz Preševa.
Prema službenim podacima, Srbija dnevno troši minimalno 15.000 eura samo za servisiranje najnužnijih potreba migranata - vodu, hranu i higijenu.
"Izdvaja se mnogo više nego što je 15.000 eura iz proračuna Srbije - to je ono što je dato za hranu i higijenu, ali ne i za dnevnice policajaca i vojnika koji 24 sata rade s njima, gorivo te prateće troškove", rekao je ministar obrane Bratislav Gašić, koji je s američkim veleposlanikom Michaelom Kirbyijem posjetio jug Srbije.
Gašić je najavio da će u selu Miratovcu, gdje migranti prelaze granicu Srbije i Makedonije, uz pomoć ruskog i srpskog humanitarnog centra biti podignut dodatni kamp za njihov prihvat.
U Povjerenstvu za izbjeglice Srbije očekuju ozbiljniju pomoć međunarodnih organizacija i kažu da su spremni za svaki mogući scenarij.
U Beogradu će danas biti otvoren Info-centar gdje će migranti dobiti sve neophodne obavijesti, servisne informacije, pravnu i psihološku podršku na materinjem ili jeziku koji razumiju, a očekuje se i dodatna pomoć građana-volontera budući da su mnogi već angažirani uz ekipe Crvenog križa ili putem Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila.
Pomoćnica državnog povjerenika za izbjeglice Danijela Popović Roko izjavila je za RTS da se od četvrtka intenzivno prati situacija jer su svi migranti koje je makedonska policija zadržala na granici počeli stizati u jednom valu, a podizanje ograde na mađarskoj granici samo je ubrzalo taj priljev.
"Znatni resursi izdvojeni su iz proračuna, ali još smo u granicama predviđenog.... Srbija je od međunarodnih organizacija dobila hitnu pomoć, a rade se projekti temeljem kojih bi se osiguralo dugoročnije financiranje zbrinjavanja migranata", rekla je Popović Roko za RTS.
Srbijanski elektronički mediji prenose i poruku direktora UNHCR-a za Europu Vincenta Cochetea da "Grčka i Makedonija trebaju uložiti dodatne napore za rješavanje problema migranata koji ne može nestati preko noći i pogađa cijelu Europu".
"Ponovno apeliramo na zemlje EU-a da povećaju pomoć Grčkoj, Makedoniji i Srbiji", rekao je direktor UNHCR-a za Europu Vincent Cochete.
Slovenija se priprema za mogući nekontrolirani dolazak azilanata
(Foto: AP)
Slovenija tek krajem godine očekuje početak postupnog dolaska 250 izbjeglica iz Sirije i drugih bliskoistočnih država u okviru dogovora postignutog s Europskom unijom, ali se priprema i na eventualni nekontrolirani dolazak najviše 500 izbjeglica koji se sada nalaze u Makedoniji, Srbiji ili Mađarskoj, piše u ponedjeljak ljubljansko "Delo" koje se poziva na informacije ministarstva unutarnjih poslova, zaduženog za migracijske probleme.
"Preko granice s Hrvatskom moguć je postupni dolazak većeg broja azilanata koji putuju balkanskom kopnenom rutom", navelo je ministarstvo u odgovoru na pitanje o spremnosti Slovenije za moguć pritisak tzv. sekundarnih migracija.
Riječ je o pretpostavljenom scenariju po kojemu bi "apsorpcijski kapaciteti" država u regiji poput Makedonije, Srbije i Mađarske bili prekoračeni, a val migranata usmjeren preko Hrvatske na Sloveniju.
Slovenski organi koji se bave tim problemom navode da bi Slovenija u skladu sa svojim mogućnostima prihvaćala migrante u manjim kontingentima, pri čemu bi prednost imale "ranjivije skupine" koje se daju brže socijalno integrirati, poput žena i djece, a vodilo bi se računa i o mogućnostima država da dade odgovarajući broj prevoditelja, te osigura sigurnosnu provjeru potencijalnih imigranata.
Prilikom izbjegličke krize u Europi u travnju i svibnju ove godine slovenska vlada je izrazila rezerve oko uvođenja obveznih imigrantskih kvota prema kojima bi Slovenija primila 720 izbjeglica, ali je premijer Miro Cerar kasnije pristao na primanje najviše 500 imigranata.
Prema planu koji je prije mjesec dana prihvatila slovenska vlada, azilanti bi bili smješteni u posebnim objektima u Mariboru, Ljubljani i Postojni, te u odmaralištu Debeli rtič na slovenskoj obali, ali je problem u tome da su njihovi zajednički kapaciteti predviđeni za samo 220 ljudi.
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova prošlog je tjedna javno izrazilo zabrinutost eskalacijom krize s azilantima u Makedoniji, te navelo da Europska unija Makedoniji treba pružiti više konkretne materijalne pomoći.
Slovenija se smatra jednom od najkonzervativnijih članica EU-a kad se radi o imigrantskoj politici i odobravanju azila.
Prema podacima slovenskog ogranka organizacije Amnesty International, u 2011. godini je u Sloveniji bilo podnijeto više od 300 molbi za azil, od čega je bilo odobreno samo 20.
S druge strane status izbjeglice u Sloveniji ima 140 ljudi, a zakonskim izmjenama koje je potvrdila prijašnja vlada azilanti ne mogu dobiti niti besplatnu pravnu pomoć.
Crna Gora zasad bez većih problema s izbjeglicama
(Foto: AP)
Crna Gora zasad nema izražen problem po pitanju azila, migracija i izbjeglica kao njeni susjedi Srbija i Makedonija jer se tek nekoliko izbjeglica u ovom trenutku nalazi u modernom Centru za azilante kod Podgorice, ocijenjeno je iz crnogorskog ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.
Direktorica Regionalne inicijative MARRI Tamara Mugoša rekla je podgoričkom dnevniku Pobjeda da se taj broj iz dana u dan mijenja te da se situacija u regiji pomno prati i analizira.
"Ima dovoljno razloga da se pažljivo analizira situacija i mogući scenariji kako bi se blagovremeno reagiralo i kako bi se spriječili eventualni negativni efekti koje donose migracijski procesi", kazala je Mugoša.
Ona je posebno istaknula odgovoran odnos Crne Gore kada je u pitanju zaštita svih prava koje migranti, tražitelji azila ili izbjeglice imaju prema međunarodnim i domaćim konvencijama i propisima.
Od početka godine u Centru za azilante u Spužu kod Podgorice boravilo je oko 900 osoba tražitelja azila, uglavnom iz Sirije, rekao je za TV Crne Gore Željko Šofranac, direktor Uprave za izbjeglice i azilante i predsjednik Operativnog tima za sistem azila u Crnoj Gori.
On je, međutim, kazao da se značajan broj azilanata (20-30 posto) ne prijavljuje Centru, već izravno od ministarstva unutarnjih poslova traži potrebne dokumente i nastavlja put prema srednjoj i zapadnoj Europi.
"To sa sobom nosi mnoge rizike, prije svega zdravstvene i sigurnosne, s njima se mogu infiltrirati i razni drugi elementi – tako da je to pod budnom pažnjom svih država i u regiji, a naravno i države Crne Gore, prije svega MUP-a i drugih nadležnih institucija koje se bave ovim pitanjem", kazao je Šofranac.