Prema posljednjim podacima, njemački BDP je u razdoblju od travnja do lipnja pao za 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Gospodarstvo stagnira, a najveća europska ekonomija već neko vrijeme kašljuca što izaziva nemir na Starom kontinentu.
Ipak, solidna domaća potražnja i snažno tržište rada te rast plaća i pojačana državna potrošnja pokazuju da nije sve tako loše, piše Glas Slavonije koji je o toj temi razgovarao s ekonomskim analitičarom Damirom Novotnyjim. On podsjeća na nedavno objavljene rezultate njemačkog IFO instituta.
"Očekivanja industrijskih poduzeća vezana su uz znatan pad narudžbi, tako da se doista očekuje nastavak pada industrijske proizvodnje. U Njemačkoj je problem što nemaju razvijenu domaću potražnju i potrošnju, nego su izvozno orijentirani.
Najviše im je tu problem pad potražnje iz Kine, potom iz Rusije i SAD-a, i to prije svega vezano uz automobilsku industriju i industriju strojeva. A tu je i taj strah od Brexita. Međutim, njemačka vlada s druge strane ima velike rezerve - najnižu razinu javnog duga u Europskoj uniji i može intervenirati sa stotinjak milijardi eura ako dođe do recesije", kaže Novotny, koji ipak dodaje da to neće biti dovoljno.
Stagnacija sljedećih 10 godina?
"No sve su prognoze da će njemačka ekonomija stagnirati sljedećih 10 godina, kao Japan 90-ih godina prošlog stoljeća", zaključuje Novotny. Doći će, kaže, do restrukturiranja i smanjivanja narudžbi te će i oni koji su se u Hrvatskoj uključili u taj nabavni lanac njemačke industrije prvi ostati bez posla. Problema će imati i naši radnici. Predstavnik njemačkih industrijalaca ovih je dana govorio o smanjivanju radnog vremena i broja zaposlenih, a velike kompanije već su sa sindikatima postigle sporazum o smanjenju radnog vremena.
Hrvatskoj dakako, ističe Novotny, ne odgovara niti stagnacija u Njemačkoj, a kamoli eventualni pad jer će sva poduzeća orijentirana prema tom tržištu, a to su uglavnom tvrtke iz drvoprerađivačke i metaloprerađivačkog sektora te logističari, imati problema i tu će doći do znatnog pada ekonomskih aktivnosti.
Oni u kreiranju hrvatskog BDP-a sudjeluju i s nekih 10 posto. "Naša poduzeća nemaju razvijene proizvode kako bi mogli prodavati na trećim tržištima. Vladin sektor nema mogućnost intervencije i ne može tu ništa napraviti, a privatni sektor će se pokušati snaći i smanjiti broj zaposlenih. No problem će biti što će se vratiti dio ljudi koji trenutačno rade u Njemačkoj", zaključuje Novotny za Glas Slavonije.