Pandemija koronavirusa zaključala je svijet i na taj način "okovala" svjetsko gospodarstvo. Nakon što su ukinute najveće restrikcije, sredinom 2020. godine, ekonomisti su se nadali da će nakon velikog pada uslijediti i veliki rast. To je ona poznata krivulja V koju su mnogi zazivali. No virus je žilaviji negoli su se mnogi nadali te pandemija još uvijek traje i u 2021. godini. Uz dostupno cjepivo, zatvaranja su puno manja i obuhvaća puno manji broj ljudi.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u veljači ove godine da je pad hrvatskog BDP-a u 2020. iznosio 8,4 posto i da je bio na tragu očekivanja. Projekcija Vlade za 2021. govori kako se očekivao rast od pet posto, ali ona je bila pogrešna. Naime, posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) govore nam kako će rast u ovoj godini iznositi 10,8 posto.
"Takvom dinamikom gospodarstvo je u trećem tromjesečju godine dosegnulo pretkriznu razinu iz 2019." , izjavio je nedavno guverner HNB-a Boris Vujčić.
Prerano za slavlje
Dobra turistička sezona i relativno blage korona mjere iznenadile su i one najoptimističnije. No da je još rano za otvoriti pjenušac i krenuti sa slavljem govore nam podaci iz Njemačke.
Nema sumnje da je njemačko gospodarstvo najjače u Europi i svojevrsna lokomotiva Europske unije, no dok zemlje koje su prošle godine imale veliki pad BDP-a, poput Hrvatske i Španjolske, rastu velikim stopama, u Njemačkoj se stvari kreću nešto sporije.
Podsjetimo, prema podacima minhenskog Ifo instituta za ekonomska istraživanja, njemački je BDP u 2020. godini pao za točno pet posto, što znači znatno manje nego hrvatski. Ako gledamo još uvijek aktualnu 2021. godinu onda vidimo da bi njemački BDP trebao u 2021. godini porasti za 2,5 posto, što nije toliko loše, ali početkom godine je bio predviđen rast od 4,2 posto, govore podaci instituta Ifo.
Da stvar bude gora, prema istim podacima, njemačko će gospodarstvo stagnirati i u prva tri mjeseca 2022. godine. Dodajmo kako je gospodarstvo u recesiji kada se smanjuje šest mjeseci uzastopno, što znači da Njemačka pliva na rubu recesije.
I Hrvatska brža od Njemačke
Prema podacima spomenutog instituta, Nijemce sljedeće godine očekuje rast BDP-a od 3,7 posto, te za 2,9 posto u 2023.. Usporedbe radi, HNB procjenjuje da će hrvatski BDP u sljedećoj godini rasti 4,1 posto.
Osim sa sporim rastom BDP-a, njemačko se gospodarstvo bori i s inflacijom, Podaci instituta Ifo kažu da će inflacija rasti 3,1 posto ove godine i 3,3 iduće. Prema podacima njemačke središnje banke, 2023. i 2024. inflacija bi se trebala smanjiti na 2,2 posto, blizu razine koju cilja Europska središnja banka (ECB).
Sve nam ovo govori kako se najveće gospodarstvo EU-a nije oporavilo u onoj mjeri kao što se očekivalo. "Snažan je gospodarski zamah odgođen", zaključio je guverner Bundesbanka na odlasku Jens Weidmann.
Naravno, postavlja se pitanje što je razlog njemačkom sporijem rastu?
Brexit i izbjeglice samo dio problema
Svi znamo da je Njemačka zemlja jake industrije, što znači da uvelike ovisi o izvozu. Slaže se s time i ekonomski analitičar dr.sc. Petar Vušković, predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize, koji ističe da Njemačka još nije službeno u fazi stagflacije, točnije u fazi kada je gospodarstvo istodobno u stanju stagnacije i inflacije.
"Još je rano reći da je Njemačka u fazi stagflacije, međutim njihova industrija koja je najveći generator ekonomskih aktivnosti ima ozbiljnih problema s nabavkama intermedijarnih proizvoda i sirovina. To je utjecalo na smanjivanje industrijske proizvodnje", kaže nam Vušković.
"Drugi razlog je gubitak značaja važnog vanjskotrgovinskog partnera. Pad izvoza roba u Britaniju je posljedica izlaska te zemlje iz Europske unije. Uz ova dva ozbiljna faktora tu je i povećana državna potrošnja uslijed troškova zbrinjavanja izbjeglica. To je pitanje na koje će njemačka politika morati pronaći odgovore", govori ovaj ekonomski analitičar dodajući kako se visoka stopa inflacije ne može pripisati sporijem rastu BDP-a.
Frankfurt
Vušković dodaje kako značajnog utjecaja ima i nedostatak čipova na svjetskoj razini.
"Njemačka je industrijski i tehnološki najrazvijenija država Europe. Nestašica čipova i elektroničkih sklopova nije samo vezana za automobilsku industriju već i za proizvodnju računala, televizora, hladnjaka, odnosno gdje god postoji tehnologija. To je zajednički problem Europske unije koji se najbolje zrcali na primjeru njemačkog gospodarstva", smatra.
Upozorava i da su "nestašice, kašnjenja s isporukama, rast cijena sirovina zvuče kao faktori koji ozbiljno vuku industriju EU prema dolje".
Posljedice za Hrvatsku
Možda i najvažnije pitanje glasi - kako će se to sve odraziti na ostatak Europe? Jasno nam je da scenarij u kojem Njemačka stagnira, a Hrvatska rapidno raste nije izgledan, a da je ova situacija znak za uzbunu smatra i Vušković.
"Sljedeća godina će pokazati hoće li industrija stvarno posrnuti. Ako se to dogodi neminovno je da će njemačko gospodarstvo ući u stagflaciju. Kretanja u njemačkom gospodarstvu su uvijek indikativna za europsko gospodarstvo. Ako Njemačka uđe u stagflaciju, ostatak Europske unije čeka slična sudbina. Kada u ekonomiji predviđate rast, mi ekonomisti pitamo u odnosu na što. Činjenica je da je bazna godina bila loša pa bilo kakav rast izgleda kao da ste se space shutlleom vinuli u nebo", kaže nam.
Ministar financija Zdravko Marić
Napominje pritom kako nas u 2022. godini očekuju nove stope rasta, ali sa svakim novi kvartalom rast će biti sve niži.
Ključan ekonomski problem
I Hrvatska može poduzeti određene korake kako bi ublažila potencijalni pad. "HNB se mora baviti inflacijom. To je ključan ekonomski problem. Akoriješite problem inflacije, nemoguće je ući u stagflaciju. HNB se mora okrenuti restriktivnoj monetarnoj politici", objašnjava Vušković koji ima savjet i za Vladu.
"Njoj savjetujem da osmisle nacionalni portal na kojem bi OPG-ovi sa sela prodavali hranu. Hrana je još uvijek jeftinija na selu. Treba omogućiti građanima da dođu do nje, neka je donosi Hrvatska pošta iz ruralnih dijelova Slavonije, Like, ili Dalmacije. To bi smanjilo rast cijena u potrošačkoj košarici ako inflacija nastavi ovako ubrzano rasti", dodaje.
Nema sumnje, pred Europskom unijom je neizvjesno razdoblje, a neizvjesnost dodatno potiče i promjena vlasti u Njemačkoj. Naime, nakon dugogodišnje vladavine Angele Merkel, Nijemci su izabrali tzv. "semafor koaliciju" na čelu sa socijaldemokratom Olafom Scholzom. Osim socijaldemokrata, vladu čine i liberali, ali i Zeleni koji se zalažu za tranziciju na ekološki održivu ekonomiju.
Upravo bi to mogao biti potencijalni "uteg" za gospodarstvo nagriženo pandemijom - zelena tranzicija nešto je što košta. Ipak, Vušković ističe kako to donosi dobro ako gledamo dugoročno.
"Zelena tranzicija je agenda Europske unije. Zbog toga smo Europskoj uniji i ponudili električnu energiju kroz Rimac Automobile. Zelena tranzicija je nešto na što je njemačko gospodarstvo spremno. Na početku je uvijek skupa, kasnije stvara benefite. Ako želiš biser, zaroni u more", slikovito govori Višković.
