NASELJE U KOJEM SE NAJVIŠE STREPI ZBOG SITUACIJE U AGROKORU: /

'Propadne li koncern, cijeli naš grad mogao bi nestati'

Image
Foto: PIXELL

Mjesto u kojem se najviše prati situacija oko Agrokora je Kiseljak, gradić nadomak Sarajevu, koji bi se mogao naći u priličnim nevoljama.

18.4.2017.
7:17
PIXELL
VOYO logo

Na ime koncesije, Agrokor općini Kiseljak godišnje plaća iznos od 150 do 200 tisuća konvertibilnih maraka. Prema slobodnim procjenama, svaka peta do deseta marka što na osnovi toga, što poreza na plaću i ostalih davanja slije se iz koncerna u općinski proračun, težak oko 6,5 milijuna KM.

Povezanost Ivice Todorića i Kiseljaka seže u vremena mnogo prije od kraja 90-ih, odnosno 2000. kada je Todorić bio na vrhuncu svoje poslovne ekspanzije te kada je bacio oko na tamošnji lokalni simbol i ponos - punionicu mineralne vode 'Sajajevski kiseljak'. Njegov otac Ante ovdje u punionici radio je od 1958. godine, u doba kada je Kiseljakom vladao Tomo Jurišić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od običnih radnika u plavom kombinezonu, koji su imali udjele od 0,000000001 posto, kaže Tvrtko Milović, novinar i dobar poznavatelj svih prilika u središnjoj Bosni, preko noći je napravio imućne ljude. Ja znam čovjeka koji je do jučer vozio raspadnuti golf dvojku, kada ti ga odjednom u novim "kolima", obnavlja kuću', rekao je Milović za Slobodnu Dalmaciju.

'Što god netko pričao okolo, to vam je tako. Od Todorićeva ulaska trostruko je povećana površina pogona, broj je zaposlenih skočio sa 100 na 300, a da ne govorimo što je dobilo samo mjesto. Zajedničkim smo snagama uredili ovo korito rijeke Lepenice, napravili novi most, izmjestili kamione da se ne okreću u školskom dvorištu...', stao je nabrajati načelnik Mladen Mišurić Ramljak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'U Kiseljaku je prije rata zadnji metar nogostupa napravljen još 1957. godine. Općina je na cijeloj svojoj površini imala slovom i brojem 17 rasvjetnih tijela, da bi danas pokrili 104 kilometra. Ili, za cijelog komunizma, tih 45 godina izgrađeno je 270 stanova, od 2004. na ovamo 800. To je zasluga našeg načelnika, ali i ekspanzije poduzeća poput "Kiseljaka". Zato mi danas imamo 1100 više zaposlenih nego prije 27 godina i jedna smo od rijetkih hrvatskih općina u BiH koja nije izgubila stanovništvo', kazao je Ivo Miro Jović, nekadašnji član i predsjedatelj kolektivnog Predsjedništva susjedne države.

Mnogo toga se promijenilo

Tvrde u Kiseljaku da o Agrokoru nisu ovisni, no da on ipak za njih predstavlja 'gospodarsku kičmu'. Punionica ima koncesiju na tri vrela mineralne vode. Koristi jedno, ono glavno i najveće u središnjem gradskom parku, koji usput i održava, dok preostala stoje kao rezerva ako što zašteka. Za našega boravka u Kiseljaku trajao je remont česme pa Safet Bulut nije mogao svoje boce besplatno napuniti. Ramljak kaže da im se sve uredno podmiruje i da u ovom trenutku nemaju ni feninga nenaplaćenih potraživanja.

'Od kada su ušli ovi iz Agrokora niti jednu godinu "Kiseljak" nije završio s dobiti manjom od pet milijuna maraka neto. Osim mineralne vode ovdje proizvode i "senzaciju", te Sky-colu kojom su osvojili više od polovice tržišta u cijeloj BiH i izgurali Coca-Colu. Izuzmu li se mjenice koje je "Kiseljak" kao i ostale članice grupe izdavao za koncern, ovo je po svemu vrlo zdrava i jaka tvrtka i zato nam nije svejedno što će biti', ističe Ramljak.

Strah od novog vlasnika

Kada su na vidjelo izbile dubioze moćnog zagrebačkog koncerna o tome da je Todorić planirao založiti kompletnu tvornicu za hipotekarni kredit u jednoj od banaka, usporedo su krenule i priče o novom vlasniku punionice. Kao jedan od mogućih spominje se baš Coca-Cola, koja u obližnjem Blažuju ima svoju tvornicu. Drugi je potencijalni gazda Karlovačka pivovara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Znate što bi se dogodilo ako bi ušla Coca-Cola? Pa prvo bi ugasili liniju Sky-cole, a to nam automatski znači 100 manje zaposlenih', rekao je načelnik.

Ipak, daleko je veća bojazan i u gradu i u njegovim strukturama ako bi došli Rusi ili Arapi. Prvi na krilima banaka kod kojih se gazda naveliko zadužio, dok potonji kupuju sve živo u sarajevskom prstenu, a vode su im posebno na meti. Zato je šapa koju je hrvatska država preko "lex Todorića" stavila na "Agrokor" bila poput apaurina za "Kiseljak".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Jest da kapital nema boje, vjere ili nacije, jest da država nije neki Bogom dani poslodavac, ali ćemo Hrvatsku uvijek prije izabrati nego Ruse ili Arape. Ako ne netko iz Hrvatske, onda neka barem bude iz Europske unije. Ali bojim se da će se nas malo ili nikako pitati', rekao je načelnik Mladen Mišurić Ramljak za Slobodnu Dalmaciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo