Priču o eksploataciji nafte u BiH, čije su postojanje neosporno potvrdila predratna istraživanja, oživjela je nedavna posjeta Milorada Dodika Rusiji, tijekom koje je premijer RS najavio da će dvije kompanije iz te zemlje početi s ispitivanjima nalazišta nafte i plina u RS, pišu Nezavisne novine.
Ranko Cvijić, profesor Rudarskog fakulteta u Prijedoru i savjetnik Komisije za koncesije RS, kaže da su tijekom istraživanja 1989. godine locirana četiri prioritetna naftna polja čiji se kapacitet procjenjuje na 50 milijuna tona, i to južno od Šamca, površine 22 kilometra kvadratna, jugozapadno od Orašja površine 37 kilometara kvadratnih, te na području Tuzle od 22,5 kilometara kvadratnih i Lopara površine 21 kilometar kvadratni.
Ako se uzme u obzir to da su procijenjene količine nafte oko 50 milijuna tona, odnosno oko 366 milijuna barela, po aktualnoj cijeni nafte na svjetskom tržištu njihova vrijednost bi iznosila oko 27 milijardi dolara.
Prema Cvijićevim riječima, samo naftno polje kod Tuzle se u cijelosti prostire na području FBiH, a polje kod Lopara je kompletno u sastavu RS.
Podsjetio je da su Daytonskim sporazumom entiteti isključivi titulari mineralnih resursa, te da, shodno tome, samo nadležna ministarstva, odnosno vlade RS i FBiH, mogu na svom prostoru dati rješenja i potpisivati ugovore o koncesiji za istraživanja.
Dodao je da je kod nafte specifična situacija jer se neka ispitana polja protežu duž entitetskih granica, a malo kome bi se isplatilo da radi, a da nema koncesiju na cjelokupnu količinu nafte.
On smatra da se moraju proširiti istraživanja jer je izvjesno da nafta osim na spomenutim lokacijama postoji i na području Dinarida, dodajući da je Američka kompanija AMOKO istraživala na tom području.
Šefik Koričić, predsjednik Komisije za koncesije FBiH, kaže da je sad rano govoriti o tome jer su u FBiH u proceduri izmjene Zakona o koncesiji, kojim bi nadležnosti za davanja koncesija s kantona prešle na entitetski nivo.
Dodaje da bi država, ukoliko bi se netko odlučio za eksploataciju nafte, imala ogromnu korist ako se ima u vidu da prema prvim istraživanjima postoje zalihe za 50 narednih godina.
Prema njegovim riječima, ukoliko bi se krenulo s vađenjem nafte, kao prateći produkt bi bila i eksploatacija plina koji gotovo uvijek ide uz naftu.
Ranko Cvijić, profesor Rudarskog fakulteta u Prijedoru i savjetnik Komisije za koncesije RS, kaže da bi visina koncesijske naknade za izvađenu naftu mogla biti između 10 i 15 posto njene vrijednosti, pišu Nezavisne novine.