Naime, brojne tvrtke zarađuju milijarde prodajom sofisticiranih špijunskih alata državnim vlastima. Ovi dokumenti dokaz su koliko su "obični" ljudi izloženi te koliko je teško zaštititi vlastitu privatnost, piše CNN.
U jednom od dokumenata stoji kako je nedavno promoviran daljinski uređaj koji je izradio hakerski tim, a pomoću kojeg je moguće "napasti, inficirati i nadzirati računala i pametne telefone". Stranica Wikileaks također je objavila da je ovo tek mali dio podataka vezanih uz nadzor građana.
Prate li i vas? U nekim telefonima uređaji za tajno snimanje
WikiLeaksovi dokumenti također razotkrivaju i koje točno zapadne tvrtke prodaju opremu obavještajnim agencijama. Tvrde kako su posljednjih deset godina sustavi masovnog prisluškivanja postali pravilo. Primjerice, brojne obavještajne kompanije tajno prodaju opremu koja snima i arhivira telefonske razgovore.
Druge špijunske tvrtke lociraju sve mobitele u pojedinim gradovima, preciznošću od 50 metara. Na tržištu su navodno i sustavi koji prate sve korisnike Facebooka i pametnih telefona.
Primjerice, ljudi se zgražaju nad činjenicom da se trguje oružjem, no nisu svjesni da je prodaja softvera i opreme za nadziranje mnogo opasnija jer omogućava autoritarnim režimima da nadziru komunikaciju i internetske aktivnosti svjetske populacije.I dok se u Americi raspravlja o nekim legalnim, no spornim sredstvima i tehnikama koje se koriste u špijunske i ratne svrhe, o tehnikama nadzora koje se koriste putem strogo kontroliranih kanala uopće se ne govori, piše The Washington Post.
"Primjerice, ljudi se zgražaju nad činjenicom da se trguje oružjem, no nisu svjesni da je prodaja softvera i opreme za nadziranje mnogo opasnija jer omogućava autoritarnim režimima da nadziru komunikaciju i internetske aktivnosti svjetske populacije", kazao je Eric King iz britanske organizacije Privacy International. Podsjetimo, nakon što je Wikileaks objavio tajne diplomatske podatke, financijski su ih blokirali Bank of America, VISA, MasterCard, PayPal i Western Union. Ovi posljednji podaci o špijunaži i nadzoru građana stižu neposredno prije nego što osnivač Wikileaksa treba izaći pred Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva. To je treća faza procesa koji se vodi protiv 40-godišnjeg Australca Juliana Assangea zbog navodnog silovanja žene u Stockholmu u kolovozu 2010.
