LAKŠE SE BERE OD GROŽĐA /

Nekad zapostavljena, a danas može donijeti i do 4300 eura: 'Dobio sam ponude iz Švicarske'

Image
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL

Obrezivanje bazge počinje u studenom, a nakon toga, održavanje nasada je minimalno

9.9.2024.
21:40
Emica Elvedji/PIXSELL
VOYO logo

Bazga, biljka koja je dugo bila zapostavljena, sada sve više privlači pažnju poljoprivrednika u Srbiji. Posebno je zastupljena na sjeveru Vojvodine. Razlog za to su njeni izuzetno visoki prihodi, niži troškovi uzgoja i rastuća potražnja na tržištu. Ova biljka, koja najbolje uspijeva na pjeskovitim zemljištima, postaje sve popularnija među voćarima, a najčešće se uzgaja sorta "Hasberg", koja dolazi iz zapadne Europe.

Bazga donosi prinos od 10 do 12 tona po hektaru, a prema riječima proizvođača, zarada može iznositi preko 4300 eura po hektaru, piše Klik.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jene Šerfeze, jedan od uspješnih uzgajivača bazge iz Horgoša, ističe da prihodi mogu biti i duplo veći ako se savladaju sve vještine uzgoja i priroda pruži povoljne uvjete. "Na istoj parceli možete dobiti najmanje isto toliko prinosa kao kod grožđa, a ulaganja su znatno manja. Bazga gotovo da ne zahtjeva kemijsku zaštitu, čime se svrstava u organsku proizvodnju. Osim toga, mnogo se lakše bere od grožđa", objasnio je Šerfeze.

Obrezivanje bazge počinje u studenom, a nakon toga, održavanje nasada je minimalno. Na srpskom tržištu, potražnja za bazgom sve više raste, a otkupljivači su često zaintereirani i za njen cvijet. Međutim, voćari obično čekaju kraj kolovoza za berbu plodova, s obzirom na to da prihod od njihove prodaje može biti i šest puta veći.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bazga se koristi u farmaceutske svrhe i prehrambenoj industriji, s više od 75 različitih načina primjene, odmah iza aloe vere. "Dobio sam nekoliko ponuda iz Švicarske za preradu bazge ovdje i izvoz tih proizvoda, ali sada imam 70 godina, i to je posao za nekoga mlađeg", rekao je Šerfeze, dodajući da je bazga postala još značajnija na Zapadu nakon zabrane sintetičkih boja u prehrambenoj industriji, jer se koristi i za prirodno bojenje.

Vladislav Ognjanov, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, ističe da bazga ima izuzetnu hranljivu i farmaceutsku vrijednost. "Od plodova bazge mogu se praviti džemovi, koji postaju sve popularniji. U Bačkim vinogradima ovaj specijalitet se već proizvodi, a bazga je također ključni sastojak za proizvodnju porto vina, rakije i čajeva", objasnio je Ognjanov.

POGLEDAJTE VIDEO: Poljoprivrednici u Baranji zabrinuti zbog krda jelena

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo