Prošle je godine ta stranka na regionalnim izborima gurnula vladajuće konzervativce Angele Merkel na treće mjesto. Stranka je osnovana 2013. godine kao stranka protiv eura, no kasnije su se fokusirali na borbu protiv imigracije i islama. Sada ima 13 zastupnika u 16 parlamenata saveznih država diljem Njemačke.
ANALIZA: Što Njemačku očekuje nakon izbornog šoka i hoće li vlast preuzeti ‘Jamajka koalicija’?
Za što se AfD zalaže i zašto im raste popularnost?
AfD - Alternative für Deutschland ili 'Alterantiva za Njemačku' nacionalistička je stranka koja se suprotstavlja migrantskoj politici Angele Merkel, koja je 2015. godine primila gotovo 900.000 migranata i izbjeglica. Kada je u razdoblju od 2014. do 2015. porastao broj migranata koji su stigli u Njemačku, AfD je tu temu postavio u fokus svoje platfome. Kontaktirali su i s antiimigrantskim pokretom Pegida koji je organizirao marševe protiv onog što su zvali 'Islamizacija zapada'.
AfD je usvojio ponešto od retorike Pegide protiv establišmenta, poput slogana 'Lügenpresse' (lažljivi mediji), koji je odzvanjao u vrijeme nacizma. Ta je stranka posebno jaka u dijelovima nekoć komunističke istočne Njemačke, iako najveća koncentracija imigranata nije u tim dijelovima zemlje, piše BBC.
'Njemačka mora ponovno uspostaviti stalne granične kontrole, a vanjske granice s EU-om moraju biti potpuno zatvorene', stav je AfD-a koji se protivi Schengenu i zoni slobodnog kretanja u Europskoj uniji, gdje su granične kontrole minimalne. AfD smatra i da bi Njemačka trebala uspostaviti novu graničnu policiju. Frauke Petry, koja se ranije ove godine istaknula u vodstvu stranke, rekla je čak i da bi njemačka policija trebala pucati na migrante ako se to pokaže potrebnim, ako oni pokušaju ilegalno ući u zemlju. Nakon izbora je na Twitteru rekla da je postignuto ono nemoguće, a sve je nazvala 'političkim zemljotresom'.
Beatrix van Storch, jedna od voditeljica stranke, rekla je za BBC da će ovaj rezultat izbora promijeniti politički sustav u Njemačkoj i dati glas onima koji nisu bili predstavljeni u posljednjem sazivu parlamenta.
'Počet ćemo rasprave o migraciji, o islamu, i rasprave o najbližoj uniji', rekla je.
'Molimo vas da budete svjesni odgovornosti svojih mandata', poručila je budućim zastupnicima krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) jedna od čelnica te stranke Alice Weide.
Stroža pravila za tražitelje azila
AfD traži stroža pravila za tražitelje azila kako bi se spriječila zloupotreba sustava. To bi uključivalo i provjeru zahtjeva u zemljama koje se smatraju 'sigurnima'. Tvrde da se sustav socijalne skrbi više ne može nositi s tražiteljima azila koji stalno dovode članove obitelji da im se pridruže u Njemačkoj.
Tvrde i da se sustav napravljen kako bi pomogao individualnim izbjeglicama iskorištava od strane nekvalificiranih migranata.
U svibnju 2016. AfD je usvojio eksplicitnu politiku protiv islama. Njihov izborni manifest ima dio u kojem se objašnjava 'zašto islam ne pripada Njemačkoj'. Žele zabraniti strano financiranje džamija u Njemačkoj, zabraniti nošenje burki i muslimanske pozive na molitvu, kao i staviti sve imame u zemlji u postupak državne provjere.
'Umjereni' muslimani koji prihvaćaju integraciju, mogu biti uvaženi članovi društva, no multikulturalizam ne funkcionira, tvrde u AfD-u.
Procjenjuje se da u Njemačkoj živi otprilike tri milijuna ljudi turskog podrijetla, većinom muslimana. AfD je odbacio kontroverzni dogovor Europske unije s Turskom iz 2016. i nazvao ga ponižavajućim.
“Do sada su huškali protiv muslimana i izbjeglica, a sutra se to može okrenuti i protiv nas”, rekao je Josef Schuster, predsjednik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj, koji je ukazao na to da je AfD stranka koja trpi ekstremne desne tendencije u svojim redovima i širi netrpeljivost prema manjinama.
Predsjednik Svjetskog židovskog kongresa Ronald Lauder otišao je još dalje i AfD-a opisao kao “sramotni i reakcionarni pokret koji podsjeća na ono najgore iz njemačke povijesti”.
Kontroverzne izjave članova AfD-a
Samo nekoliko dana prije izbora, jedan od vodećih kandidata AfD-a, Alexander Gauland, izazvao je zgražanje rekavši da bi se vladina dužnosnica za integraciju Aydan Özoguz trebala vratiti u Anatoliju. Ona je inače Njemica turskog podrijetla.
Gauland je izazvao brojne kritike i zbog izjava o tome da bi Nijemci trebali biti ponosni na svoje vojske u oba svjetska rata.
“Bit ćemo za petama Angeli Merkel ili bilo kome tko bude bio na čelu vlade. Mi ćemo zemlju napokon vratiti narodu”, poručio je Gauland okupljenim pobornicima.
Ranije je Björn Höcke iz AfD-a također izazvao brojna zgražanja javnosti kad je osudio spomenik žrtvama holokausta u Berlinu. Rekao je svojim pristašama da su Nijemci bili 'jedini ljudi na svijetu koji su stavili spomenik sramoti u srce svojeg glavnog grada'.
Kad se stranka AfD pojavila 2013. godine, bili su posvećeni borbi protiv eurozone i odbacivali su argumente Europske unije o zadržavanju eura. Od tada su se više posvetili borbi protiv migranata i islama, no i dalje obećavaju napuštanje eura i ponovno uvođenje njemačke marke.
Prvi vođa te stranke, Bernd Lucke, vodio je skupinu ekonomista koji su se protivili spašavanju Grčke i pomoći drugim zemljama južne Europe. Rekli su kako njemački porezni obveznici ne bi trebali biti odgovorni za ogromne dugove drugih zemalja eurozone.
Lucke je napusto AfD 2015. godine rekavši da je stranka postala izrazito ksenofobična. Bio je to jedan od prvih sukoba u stranci.
AfD se zalaže za vraćanje snage nacionalnim državama, a protivi se centralističkim pokretima unutar EU-a, kao i svemu što se zalaže za eurofederalizam.
Ako se Europska unija ne uspije reformirati te ako se nastavi centralizacija, ta će stranka pronaći način da izvuče Njemačku iz Europske unije, tvrde. Dodaju i da bi se o više pitanja trebalo odlučivati na referendumima.
